Ti arhivi iz vremena komunizma u Bugarskoj (1944-1989) dostupni su od ponedjeljka na novoj internetskoj stranici agencije za arhivsku građu (www.arhivi.bg/politbiro) koja obuhvaća 2.459 zapisnika i odluka, među kojima su 897 dosad bili tajni.
Pročitajte i ovo
Danas dan odluke
Orbán je gotov, hoće li ovaj čovjek biti nova noćna mora za EU? "Može napraviti drastičnu promjenu"
Favorit na izborima
Hoće li Europa dobiti novog Orbana? "Nije slučajno..."
U Zagrebu
UZNEMIRUJUĆE Policija objavila fotografije mrtvih osoba: Traže pomoć građana pri identifikaciji
OČEVID U TIJEKU
Poginuo motociklist, cesta zatvorena za promet
POZNATI DETALJI
Trump otkrio što mu je prva dama rekla nakon pucnjave
Tako ti dokumenti pokazuju da je 29. svibnja 1989. komunistički diktator Todor Živkov načinio otvor u 'željeznom zastoru' omogućivši Bugarima da putuju u Tursku, članicu NATO-a.
U obrazloženju svoje odluke koju je tjedan dana poslije, 7. lipnja, poslao regionalnim čelnicima Bugarske komunističke partije (BKP), snažnu želju turske manjine za emigriranjem nazvao je 'psihozom'.
>> Bugarska tajna služba: SAD planirale prevrat u SFRJ
'Ovo je nužno i dobro je došlo. Ako ne omogućimo odlazak dvjesto do tristo tisuća pripadnika ove zajednice, za 15 godina Bugarske više neće biti. Ona će biti poput Cipra', podijeljena nakon turske intervencije 1974., rekao je.
Nazivajući bugarske muslimane 'ograničenim i primitivnim ljudima koji se ponašaju poput stada', čelnik BKP-a iz Plovdiva Pantelej Pačov ocijenio je da su podlegli 'turskoj propagandi'.
Povjesničar Mihail Ivanov koji je imao uvid u arhive tajnih služba, navodi da je 370.000 Bugara turskog podrijetla napustilo zemlju od svibnja do studenoga 1989. i da ih se poslije 155.000 vratilo.
Među arhivskim dokumentima su i izvješća o gušenju pobuna u mnogim selima zbog nasilnog mijenjanja turskih imena u bugarska 1984-85. No nema nikakvih pisanih tragova te odluke Todora Živkova koja se odnosila na 800.000 ljudi islamiziranih u doba osmanske vlasti (14 - 19 st.).
Etničko čišćenje koje je izazvalo žestoke međunarodne reakcije i potaknulo suzdržanost ruskih vlasti koje su tada bile u jeku perestrojke, ubrzalo je smjenu Živkova 10. studenog 1989., nakon 35 godina na vlasti.
Suđenje početo nakon pada komunizma koje je u više navrata odgađano, još nije završeno, budući da sud želi ispitati sve osobe nad kojima je provedena nasilna bugarizacija. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook