Boris Johnson u utorak je, nakon što britanski parlament nije podržao da se zakon o primjeni sporazuma koji je dogovorio s Bruxellesom usvoji po ubrzanoj trodnevnoj proceduri, privremeno povukao taj zakon iz parlamentarne procedure i u prvom obraćanju parlamentu najavio da će razgovarati s čelnicima Europske unije o parlamentarnom zahtjevu za tromjesečnom odgodom Brexita. Ustrajao je na tome da će Britanija izići iz EU-a s dogovorenim sporazumom, no prvi put nije spomenuo 31. listopada kao datum kada će "izići ili umrijeti", kako je ranije govorio.
Pročitajte i ovo
"Na ovaj ili onaj način napustit ćemo Europsku uniju s ovim sporazumom", prenosi njegove riječi list Guardian.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u utorak navečer, nakon što je postalo jasno da britanski parlament neće dovoljno brzo izglasati potrebni zakon i potvrditi sporazum s Europskom unijom, najavio je da će preporučiti europskim čelnicima da prihvate traženu odgodu, no nije rekao koliko bi ona trajala.
Francuska će, prema izvorima britanske novinske agencije Reuters, do kraja tjedna zauzeti stajalište o britanskom zahtjevu, a trenutačno je sklona suglasiti se s odgodom od tek nekoliko dana kako bi britanski parlament dovršio raspravu o prijedlogu zakona o primjeni sporazuma s EU-om.
Britanski parlament ranije je obvezao Johnsona da u slučaju da do protekle subote parlament ne prihvati sporazum s EU-om o izlasku zemlje iz Unije, zatraži tromjesečnu odgodu Brexita. Johnson je to učinio, no poslao je nepotpisano pismo u kojemu je prenio zahtjev parlamenta za odgodom, a istodobno je poslao osobno pismo u kojemu je napisao da se protivi odgodi.
"Ako se Bruxelles suglasi s odgodom koju je tražio parlament, jedini put za zemlju su izbori. Ovaj je parlament propao", kazao je izvor iz ureda britanskog premijera koji prenosi BBC. Prije odbijanja ubrzanog postupka donošenja zakona o primjeni sporazuma parlament je prihvatio da se taj zakon proslijedi u drugo čitanje, što je bio prvi Johnsonov uspjeh u parlamentu.
Prema izvorima BBC-ja, većina u EU-u bila bi sklona prihvatiti tromjesečnu odgodu, koliko je tražio britanski parlament, a razmatra se i mogućnost fleksibilnijeg roka u kojemu bi bio propisan zadnji rok, ali bi zemlja mogla napustiti Uniju i ranije ako se sporazum ratificira.
Oporba je ranije isključivala mogućnost održavanja prijevremenih izbora uvjetujući ju osiguravanjem da Britanija ne iziđe iz Unije bez sporazuma.
Prema izvorima iz pojedinih stranaka, Liberalni demokrati i škotski SNP mogli bi podržati izbore ako bude odobrena tromjesečna odgoda. Vođa glavne oporbene laburističke stranke Jeremy Corbyn, nakon odbacivanja brze procedure u parlamentu, ponudio je Johnsonu da zajedno rade na razumnom tempu donošenja zakona o provedi sporazuma o razlazu s EU-om koji bi omogućio parlamentu da ga temeljito analizira.
Njegova ponuda mogla bi značiti da parlament do kraja godine može donijeti taj zakon, no istodobno sporiji tempo otvara prostor za podnošenje amandmana koji bi suštinski zadirali u sadržaj sporazuma koji je Johnson dogovorio s Europskom unijom, poput pitanja carinske unije ili prostor za zahtjev za raspisivanjem drugog referenduma.
"Javnost će morati izabrati želi li ostvarenje Brexita s Borisom ili želi potrošiti 2020. na dva referenduma o Brexitu i Škotskoj s Corbynom", prenosi Guardian izvor iz ureda britanskog premijera.
Kad bi se na britanskoj političkoj sceni postigao dogovor o prijevremenim izborima, najraniji datum izbora bio bi 28. studenoga jer zakon propisuje da od dana kada parlament raspiše izbore do samih izbora mora proći najmanje 25 dana. (Hina)
