Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Zabrinjavajući podaci

Borimo se za prava životinja, no što je s ljudima i okolišem?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
I dok se Prijatelji životinja i PETA agresivnim kampanjama i dobrim marketingom, zahvaljujućim izdašnim izvorima financiranja, bore za prava životinja u sjeni često ostaju problemi koje stvara industrija pamuka koja je daleko veća od industrije krzna.

Industrija pamuka utječe na samog čovjeka i okoliš. Naime, uzrokuje zagađenje voda, degenerativne bolesti i smrt kod berača pamuka među kojima su često djeca.

Pročitajte i ovo Hidrant u Islamu Grčkom - 1 Još bez priključka Mjesta Zadarske županije napokon ušla u 21. stoljeće: Stigla je voda, no i dalje se čekaju priključci Ilustracija Poslano upozorenje Zamućen izvor rijeke u Dalmaciji: "Prokuhavajte vodu za piće"

Jeste li znali da je za samo jednu pamučnu majicu dugih rukava potrebno, u prosjeku, čak 2.700 litara vode? No tu nije kraj šokantnim podacima o tekstilnoj industriji.


Za smo jedan kilogram pamuka potrebno je oko 11.000 litara vode. Globalno gledano, godišnja proizvodnja pamuka isušuje oko 210 milijardi i zagađuje oko 50 milijardi kubika vode, piše neprofitna organizacija The Water Footprint Network koja se zalaže za održivo i učinkovito korištenje vode.
BBC je nedavno prenio priču aktivista za građanska prava Jignesha Mevania koji je opisao kako djeca u Indiji već desetljećima rade na plantažama pamuka.

Imaju svega 10-tak godina, a rade doslovno na svakom procesu proizvodnje. Industrija pamuka godišnje okreće na milijune i milijune eura, no ta djeca često ne primaju niti kune već novac ide njihovim roditeljima koji ih i šalju na plantaže.


Prema zakonu, na indijskim plantažama osobe ne bi smjele raditi ako nemaju 16 godina. I svi bi trebali imati sigurnosnu opremu i maske. No, naravno da najčešće nije tako. Djeca i radnici često zbog pesticida oboljevaju od plućnih bolesti, ili pak od iscrpljenosti zaspu među pamukom i tako se uguše, prenosi BBC.

Radnici na plantažama plaćaju se oko 12 kuna na dan, iako bi trebali dobivati nešto više od 40 kuna za 12 sati rada.
Iako je u mnogim zemljama zabranjen, poznato je da se pesticid endosulfan i dalje koristi u proizvodnji pamuka te da ga koriste na plantažama največih proizvođača poput Kine i Indije.

Posljedice ovog pesticida su nervni poremećaji, smrt ili pak malforacije novorođenčadi. Brojke pokazuju da endosulfan svake godine u prosjeku oduzme 20.000 života ted a se njime zaraze milijuni ljudi. Prema podacima Greenpeacea, u svijetu se upotrebljava oko 1.8 milijardi kilograma pesticida godišnje, a dio otpada i na proizvodnju pamuka.

U nerazvijenim zemljama, poput Benina u Africi, ljudi i djeca koji rade na plantažama ni ne znaju ispravno koristiti pesticide pa su oboljena i umiranja ondje dio svakodnevice.
Pesticidi u proizvodnji pamuka i obradi tekstila itekako zagađuju okoliš i vodu, posebice u Kini koja je, prema nekim podacima, najveći proizvođač pamuka.

Upravo je tekstilna industrija ondje jedan od najvećih zagađivača. Svjetska zdravstvena organizacija procijenjuje da zagađena voda uzrokuje 75% svih oboljena u Kini, i više od 100.000 smrti godišnje. Zastrašujući je podatak da više od 320 milijuna Kineza nema pristup čistoj, pitkoj vodi što je gotovo više od polovice čitave populacije SAD-a. I ekolozi već odavno upozoravaju: Velike rijeke presušuju!

>>Ekolozi upozoravaju: Velike rijeke presušuju!


>>Je li ona pravi odabir za zaštitu prava životinja?
 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene