Bolnice u velikoj europskoj zemlji prijavljuju sve veći broj sumnjivih incidenata

Udruga berlinskih bolnica (BKG) upozorila je na niz naizgled "neobjašnjivih incidenata" u bolnicama i zdravstvenim ustanovama u glavnom gradu Njemačke. Incidenti uključuju upade dronova iznad bolničkih kompleksa, kibernetičke napade, provale i podmetanje požara.

tri vijesti o kojima se priča Drama u Nepalu Autobus pun svatova sletio niz padinu s visine od 200 metara: Najmanje 13 mrtvih i 34 ozlijeđenih ISTRAŽUJE SE UZROK FOTO Srušio se vojni helikopter tijekom obuke: Poginula je posada masovna makljaža Kaos u Dalmaciji, 50 ljudi se potuklo kod svetišta! "Letjele su šake i stolice, to je bilo divljanje"

Njemačke sigurnosne i obavještajne službe neke od tih napada klasificiraju kao moguće akte hibridnog ratovanja, navodi BKG i poručuje: "Zaštita zdravstvenih ustanova "više nije isključivo unutarnja stvar bolnica, nego zadaća koja se mora rješavati u suradnji sa sigurnosnim službama."

U Berlinu postoji više od 80 bolnica, uključujući i Charité — najveću sveučilišnu bolnicu u Europi, osnovanu 1710. godine, koja pruža sveobuhvatnu zdravstvenu skrb i provodi vrhunska istraživanja.

Niz incidenata

Niz naizgled "neobjašnjivih incidenata" u bolnicama i zdravstvenim ustanovama između ostalog uključuje i one kada je u studenome snažna eksplozija teško oštetila bolnicu Vivantes, a nekoliko sati kasnije izbio je požar na ulazu u Charité. U oba su slučaja pogođeni odjeli za liječenje onkoloških pacijenata. To je potaknulo državnu sigurnost da pokrene istragu zbog sumnje na politički motiviranu paljevinu.

Tijekom ljeta prijavljeno je šest odvojenih požara u podrumu bolnice Bundeswehra (Bundeswehrkrankenhaus – BWK). Dnevnik Berliner Zeitung (BZ), pozivajući se na sigurnosne izvore, navodi da se spekuliralo o mogućoj vezi s liječenjem ukrajinskih vojnika u toj ustanovi.

Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) priopćila je za Deutsche Welle da trenutačno ne bilježi povećane (hibridne) aktivnosti stranih obavještajnih službi ili drugih institucija stranih sila u vezi s bolnicama. Međutim, navodi da su bolnice posljednjih godina bile meta raznih skupina kibernetičkog kriminala te da se istražuje niz ucjenjivačkih napada u Njemačkoj, za koje se sumnja da iza njih stoje ruski kibernetički kriminalci.

"Sve su vidljiviji znakovi da se granica između kibernetičke špijunaže i kibernetičkog kriminala sve više briše. Izravnapovezanost s ruskim državnim strukturama najčešće se ne može nedvosmisleno dokazati“, navodi se u priopćenju Službe za zaštitu ustava.

Mete i napadi

Manuel Atug, osnivač udruge AG Kritis, koja se bavi zaštitom kritične infrastrukture, kaže za DW da su bolnice najčešće mete ucjenjivačkih skupina, a ne državnih aktera: "Gotovo se uvijek radi o novcu. To je česta pojava, iako može biti i sabotaže ili špijunaže. Imali smo nedavne provale u bolnice, a zabilježeni su i letovi dronova iznad bolnica."

Atug navodi da su bolnice tradicionalno slabo pripremljene za obranu, posebno manje ustanove, ponajprije zbog kroničnog nedostatka sredstava. BKG navodi da Berlin ide u pravom smjeru sa svojim Okvirnim planom civilne zaštite bolnica (ZVKH), predstavljenim u ljeto 2025. - prvim takvim planom u Njemačkoj, ali da su potrebna i ciljano usmjerena ulaganja u otpornost zdravstvenog sustava.

Studija je navela niz sigurnosnih problema, poput nedostatka osoblja, slabe kibernetičke sigurnosti, neosiguranih pristupnih točaka, nedovoljne pripremljenosti za kemijske, biološke, nuklearne i vojne prijetnje, kao i nedostatne zalihe lijekova, krvi i rezervnog napajanja (dostatne samo za mirnodopske uvjete). Procijenjeno je da je potrebno 2,7 milijardi eura te dodatnih 670 milijuna eura godišnje za operativne troškove kako bi se odgovorilo na trenutačnu razinu prijetnji.

Visoka razina prijetnje

Bundestag je usvojio novi krovni zakonski paket usmjeren na jačanje zaštite kritične infrastrukture, uključujući IT i telekomunikacijske sustave, u svjetlu sve većeg broja napada i špijunaže u Europi. Zakon je dodatno pooštren nakon sabotaže u jugozapadnom Berlinu te obvezuje institucije u strateški važnim sektorima da poboljšaju fizičku zaštitu svojih objekata.

U priopćenju za DW, berlinsko Ministarstvo unutarnjih poslova upozorava na to da u gradu i dalje postoji visoka razina apstraktne prijetnje - zbog intenziviranih aktivnosti stranih obavještajnih službi, osobito ruskih, te pojačanog djelovanja ekstremističkih skupina: "I neustavni akteri i obavještajne službe uključeni su u aktivnosti s ciljem narušavanja javnog reda, potkopavanja sposobnosti države da djeluje te širenja straha i terora među stanovništvom, institucijama i tvrtkama."