Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Birališta su otvorena za 36 milijuna Ukrajinaca s pravom glasa pozvanih izabrati novog predsjednika na izborima ključnima za opstanak zemlje suočene s pobunom proruskih separatista na istoku.


Glasanje je počelo u 8 sati po mjesnom, odnosno u 7 po srednjoeuropskom vremenu u toj bivšoj sovjetskoj republici od 45 milijuna ljudi, a zatvorit će se 12 sati poslije kada se očekuju rezultati izlaznih anketa prije službenih koji će biti objavljeni u ponedjeljak.

Vezani članci Miroslav Škoro neće pjevati u Donjem Miholjcu(Foto: Dnevnik.hr) Što nas sve još čeka: Pjevaju bećarce, najavljuju skakanje padobranom.... "Nije ovo pretkampanja, ovo je žestoka kampanja" Slika nije dostupna Lokalni izbori u Splitu: Do 16 sati glasovalo 30,30 posto birača

Mnoga birališta na istoku zemlje bit će zatvorena jer proruski separatisti žele spriječiti glasanje za koje kažu da je nezakonito. Europski promatrači uglavnom su se povukli iz pokrajine Donjecka gdje se, kako navode, provodi kampanja 'terora' protiv ukrajinskih dužnosnika.

Donjeck i Luhansk, dvije su regije u kojima su proruske snage proglasile 'neovisne republike' nakon nedavnih referenduma o odcijepljenju od Ukrajine. Pravičnost i demokratičnost izbora u kojima ne može sudjelovati pet milijuna birača postaje krajnje upitna. Izbora sigurno neće biti na Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala u ožujku i gdje bi pravo glasa imalo još 1,8 milijuna birača.

Izbori u Ukrajini: Plinska princeza ili kralj čokolade

Među 18 predsjedničkih kandidata na Zapadu je najzvučnije ime Julija Timošenko, bivša ukrajinska premijerka i oporbena čelnica koja je za vladavine donedavnog predsjednika Viktora Janukoviča zbog navodnih malverzacija završila u dugogodišnjem zatvoru, iz kojeg je izašla tek njegovim svrgavanjem nakon masovnih javnih prosvjeda.

No ankete govore da bi vodstvo trebao preuzeti jedan od najbogatijih Ukrajinaca, tamošnji 'kralj čokolade' Petro Porošenko (48). Privremenoj prozapadno orijentiranoj vladi u Kijevu izbori su od presudne važnosti, jer bi joj predsjednik kojega izabere narod dao dodatni legitimitet i možda olakšao pregovore s pobunjenim istokom zemlje.

Zapad svesredno podupire održavanje izbora u Ukrajini i smatra ih ključnom etapom u procesu rješavanja krize u toj zemlji, tome se, više ili manje otvoreno.

Izbore prati gotovo 2800 promatrača iz 19 zemalja (SAD, Kanada, 14 europskih zemalja, Turska, Kazahstan i Japan) i 19 međunarodnih organizacija. Nadzie ih i 100 stalnih i 900 privremenih promatrača ODIHR-a, agencije OESS-a za nadzor izbora, što će biti najveća misija ODIHR-a u njegovoj povijesti. Deset posto promatrača bit će državljani SAD, koje su za provedbu ukrajinskih izbora izdvojile 11,4 milijuna dolara.

Od ukupno 213 izbornih jedinica u cijeloj Ukrajini, 11 ih vjerojatno neće raditi u Donjecku i Luhansku, ali će ih 23 na tom području ipak biti otvoreno. Ukrajinske vlasti omogućile su stanovnicima Krima koji to žele da glasuju izvan poluotoka, a građanima Slovjanska da to učine neposredno izvan samog grada.

Ako nitko od kandidata ne osvoji 50 posto plus jedan glas u prvom, drugi krug će biti 8. lipnja. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook