“Europska unija je zajednica vrijednosti, zajednica prava, ali i zajednica na temelju koje Hrvatska kroz izdašna sredstva ima priliku ulaganjem u svoj ravnomjerni regionalni razvoj dosegnuti prosjek razvijenosti EU-a”, rekao je jhrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u bruxelleskom think tanku Centru za europske političke studije (CEPS) govorio o prvih 10 godina hrvatskog članstva u EU-u i perspektivama daljnjeg širenja Unije.
Pročitajte i ovo
Plenković je u svom izlaganju rekao da je Hrvatska u vrijeme pristupanja EU-u cijelo vrijeme nastojala nadoknaditi zaostatak za zemljama srednje i istočne Europe, koje su još 90-tih bile u intenzivnim pripremama za članstvo, dok se Hrvatska borila protiv velikosrpske agresije Slobodana Miloševića i vraćala okupirana područja.
Stoga je Hrvatska tek početkom 2000-tih počela s institucionalnim približavanjem EU-u.
“Danas kada smo članica i šengenskog prostora i europodručja i postali dio jezgre EU-a, imamo do kraja ovoga desetljeća 25 milijardi europskih sredstava, dakle imamo sve pretpostavke da ulovimo korak i mislim da ćemo 2030. nakon dvije financijske perspektive uspjeti dosegnuti prosjek razvoja EU-a i nadoknaditi ono što nismo mogli 90-tih”, rekao je Plenković.
Plenković je rekao da je Hrvatska zbog slovenske blokade i uvjetovanja suradnjom s Haškim sudom izgubila oko četiri godine.
Istaknuo je da je to uvjetovanje bilo nepravedno i neopravdano. “Nakon što su optuženi generali oslobođeni na Haškom sudu, nitko nam na kraju nije rekao ‘žao nam je’, nego se nastavilo kao da ništa nije bilo”, rekao je Plenković.
Pročitajte i ovo
Na pitanje podržava li Hrvatska ukidanje konsenzusa u nekim pitanjima vanjske politike, a što neki drže jednom od najvećih prepreka za daljnje proširenje i bolje funkcioniranje EU-a, Plenković je rekao da to ne podržava. Za Hrvatsku i za ostale male zemlje jednoglasnost je instrument za zaštitu od preglasavanja. Ono što po njemu treba napraviti jest uvjeriti one koji to koriste da se pravo veta ne zloupotrebljava.
