Sastanak dvojice trgovaca drogom u amazonskoj džungli Putumayo postao je nova poluga pritiska Donalda Trumpa na vlade Kolumbije i Venezuele. Izvješće američkih obavještajnih službi otkriva da Giovanny Andrés Rojas, zvani Araña, vođa skupine Comandos de la Frontera (Granični komandosi) trenutačno zatvoren u zatvoru La Picota u Bogoti, sklapa ilegalne poslove sa srpskim šefom Antunom Mrdežom, koji je u Venezueli pritvoren od 2025. godine.
Bijela kuća zatražila je izručenje obojice, a to je pitanje postalo jedna od ključnih tema u razgovorima među čelnicima triju zemalja.
Predstojeći sastanak kolumbijskog predsjednika Gustava Petra i vršiteljice dužnosti venezuelske predsjednice Delcy Rodríguez tako nadilazi simboliku jačanja bilateralnih odnosa. Vladin izvor koji je savjetovao Petra uoči sastanka s Trumpom rekao je za El País da se mora dogovoriti logistika kako bi Kolumbija formalno zatražila Mrdežin transfer, nakon njegova spektakularnog bijega u svibnju 2023. iz zračne luke Rionegro.
Plan predviđa da, nakon što Mrdeža bude prebačen u Kolumbiju, Sjedinjene Države zatraže njegovo izručenje.
"Razmatralo se da ga se izravno zatraži od Venezuele, ali objašnjenje je da, iako su odnosi obnovljeni, oni se mogu brzo promijeniti", rekao je izvor. Kolumbija bi tako preuzela ulogu posrednika i jamca procesa.
Kolumbijske vlasti smatraju da je Antun Mrdeža, poznat i pod imenom Nikola Boroš, član takozvanog Novog odbora za trgovinu drogom, transnacionalne mreže koja, prema Petrovoj vladi, okuplja narkobosove iz Latinske Amerike i Europe radi premještanja najvećih svjetskih pošiljki kokaina.
Mrdeža, protiv kojeg se vode postupci u sedam zemalja, u svibnju 2023. slobodno se kretao po Kolumbiji nakon bijega iz zračne luke. Tada je od policajaca koji su ga čuvali zatražio dopuštenje da kupi vodu, iskoristio priliku i pobjegao u Audiju, koji ga je odvezao prema Caliju. Prema izvješću, ondje se sastao sa suradnicima zaduženima za financije, pranje novca i koordinaciju lokalnih distributera droge.
Kasnije je otputovao u departman Putumayo, u amazonskoj prašumi na granici s Ekvadorom, gdje se, prema dokumentu, sastao s Arañom i dogovorio suradnju u trgovini drogom. Sastanke su zabilježili agenti američke Uprave za suzbijanje droga (DEA), čime je Araña dospio u fokus američkih vlasti i protiv njega je pokrenuta Interpolova tjeralica.
Iz Putumaya je Mrdeža, prema navodima vlasti, otišao u Guayaquil u Ekvadoru, gdje je preživio napad, a potom se sklonio u Venezueli. Ondje je uhićen 22. svibnja 2025. godine.
Tog dana venezuelski ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello objavio je da je Bolivarska nacionalna garda pritvorila više od 70 osoba koje su navodno bile povezane s oporbenom čelnicom Maríom Corinom Machado – među njima i Mrdežu. Njegovo ime pojavilo se na popisu koji je uključivao novinare, aktiviste i političke osobe. Njegovo ponovno pojavljivanje uznemirilo je kolumbijske vlasti, koje su mu dvije godine ranije izgubile trag, te je ponovno otvorilo slučajeve protiv njega u Dominikanskoj Republici i Italiji.
Prema izvješću, srpski državljanin suradnik je Alejandra Salgada Vege, zvanog El Tigre, najtraženijeg španjolskog trgovca drogom, za kojeg se vjeruje da se skriva u Dubaiju. Španjolsko tužiteljstvo za borbu protiv narkotika navodi da je dio mreže koja je između 2020. i 2021. prokrijumčarila kokain skriven u ananasu u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura. Unutar te mreže Mrdežina specijalnost navodno je koordinacija ruta Bolivija – Urugvaj i Kolumbija – Ekvador – Brazil, a njegovo kretanje kroz kolumbijsku Amazonu podudara se s tim koridorima.
Giovanny Andrés Rojas, kojeg američke obavještajne službe identificiraju kao jednog od Mrdežinih dobavljača kokaina, bio je na slobodi do veljače 2025. Vlada ga je u međuvremenu imenovala mirovnim pregovaračem s oružanom skupinom Granični komandosi, čime su njegovi nalozi za uhićenje bili suspendirani. Unatoč tomu, uhićen je.
Uhićenje se nije dogodilo u džungli i nije zahtijevalo upotrebu sile. Araña je priveden u hotelu Marriott u Bogoti dok su se predstavnici njegove oružane skupine sastajali s vladinim delegatima radi trećeg kruga pregovora. Ured državnog odvjetnika upao je na sastanak i, pred kamerama nacionalnih medija, priveo ga na zahtjev Sjedinjenih Država. Od tada se nalazi u zatvoru La Picota i čeka potpis predsjednika Petra, kojim bi se odobrilo njegovo izručenje.
Zahtjev je odgođen gotovo godinu dana. Tajni diplomatski odbor u Sjedinjenim Državama, kako je otkrio El País, posredovao je s Trumpom kako bi ublažio napetosti i opravdao odgodu. Petrova vlada odbila je potpisati izručenje jer bi to, tvrdi, ugrozilo mirovne pregovore s disidentskom skupinom Coordinadora Nacional Ejército Bolivariano, kojoj pripadaju i Granični komandosi.
Umjesto toga, Kolumbija je pristala izručiti Andrésa Felipea Marína, poznatog kao Pipe Tuluá, koji je stigao u Sjedinjene Države 3. veljače, istog dana kada su se Petro i Trump sastali. Time je ispunjen dio dogovora.
Predsjednik Petro 29. siječnja postavio je ultimatum Arañi: njegova skupina morala je u roku od 10 dana iskorijeniti 15.000 hektara nasada koke u Putumayu. Dvadeset dana nakon prijetnje izručenje i dalje je na čekanju. Kolumbijska vlada tvrdi da bi njegova provedba mogla ugroziti mirovni proces, pa odluka ostaje zamrznuta dok se ne procijene političke posljedice.
Arañin slučaj tako je zapet između međunarodnog pritiska i unutarnjih političkih kalkulacija, dok nalog za izručenje koji traži Trumpova administracija i dalje čeka potpis.
