Rezultati nakon 94.95 posto prebrojanih glasova pokazuju da je Zeman u drugom krugu osvojio 52,16, a Drahoš 47, 83 posto glasova.
Ankete su predviđale tijesnu utrku nakon prvog kruga koji je aktualni predsjednik dobio s 38,6 prema 26,6 posto.
Izbori se smatraju referendumom o Zemanu (73) koji se zalaže za bliže odnose s Rusijom i Kinom.
Zeman podupire i oštru politiku prema migrantima, a podupro je i Donalda Trumpa u kampanji 2016. Također se zauzimao za sazivanje referenduma o izlasku zemlje iz EU-a.
Izbori, kao i drugdje u Europi i SAD-u, odražavaju podjele između liberala i konzervativaca.
Jiri Drahoš profesor je kemije i dvaput je biran predsjednikom Češke akademije znanosti. Nov u politici, Drahoš (68) želi preokrenuti trend polarizacije češkog društva.
Zeman profitira od rastućeg češkog protivljenja imigraciji. I on i Drahoš odbacili su obvezujuće kvote, ali za razliku od Zemana, njegov protivnik smatra da bi zemlja trebala napraviti jasnu razliku između ekonomskih migranata i onih koji bježe od rata i nasilja.
Većina kandidata koji su izgubili u prvom krugu glasanja podržali su Drahoša, koji se nada ujediniti liberalne prozapadne češke glasače koje odbija Zemanov povremeno vulgaran stil i okrenutost Rusiji i Kini.
Češka vlada predvođena Andrejom Babišem podnijela je ostavku u srijedu nakon što joj je izglasano nepovjerenje, ali je Zeman odmah zatražio od Babiša da ponovno pokuša oformiti vladu.
Ovo je tek drugi put da Česi izravno biraju predsjednika. Prije su ga birali u parlamentu. (Hina)
