Južna Osetija: 99 posto građana za neovisnost od Gruzije

Povjerenstvo je objavilo da je Eduard Kokoiti, "predsjednik" Južne Osetije, kojemu istječe mandat, ponovo izabran s 96 posto glasova.

Pročitajte i ovo Eenergetska neovisnost Španjolska ih ima više od 300, Hrvatska nijednu: ''Interes građana postoji, ali nedostaje političke volje'' Južna Osetija traži priznanje poput Kosova

Oko 55.000 od ukupno 70.000 stanovnika Južne Osetije bilo je pozvano na referendum, čije rezultate ne priznaje ni Gruzija niti inozemstvo.

Južna Osetija je neovisnost proglasila 1990., kad se raspao Sovjetski Savez (SSSR), ali je nitko ne priznaje pa čak ni Rusija kojoj se želi priključiti.

Drugi po redu referendum jer su Južni Oseti već 1992. glasovali za neovisnost, održan je u vrijeme pogoršanih rusko-gruzijskih odnosa nakon što su u rujnu gruzijske vlasti privele četvoricu ruskih časnika optuženih za špijunažu. Rusija je tada prekinula zračne, kopnene i pomorske veze i nanijela težak udarac gruzijskom gospodarstvu.

Tbilisi pak optužuje Moskvu da se služi gospodarskim embargom i referendumom kako bi "kaznila" Gruziju koja se, otkako je na vlast 2003. došao Mihail Saakašvili, pokušava približiti Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama, putem NATO-a.

Južna Osetija je jedna od četiriju separatističkih regija bivšeg
SSSR-a, uz Abhaziju (također u Gruziji), Pridnjestrovlje (Moldavija) i Gornji Karabah oko kojeg se spore Armenija i Azerbadjžan.

Kavkasko područje nastanjeno Osetima, narodom koji govori jezikom sličnim farsiju (perzijski) podijeljeno je na Sjevernu Osetiju, koja je u sastavu Rusije, te Južnu (3.900 km2) koja je dio Gruzije. Južna Osetija proglasila je neovisnost 10. prosinca 1990., no odluku je tada odbacio gruzijski parlament i slijedio je kratak rat u kojemu su Oseti porazili Gruzijce. 

Referendumom 1992. Oseti su potvrdili proglašenje neovisnosti od Gruzije i propojenje Sjevernoj Osetiji, no rezultate ni tada nije priznala međunarodna zajednica.

Sporazumom o prekidu vatre iz 1992. koji su donijeli tadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin i gruzijski Eduard Ševardnadze, bile su formirane mirovne snage sastavljene od osetskih, gruzijskih i ruskih vojnika i raspoređene duž granice Gruzije i Južne Osetije da bi čuvala status quo.