'Mislio sam da su to dječje lutke, bile su malene' - Ali ono što je zatim vidio zaprepastilo ga je

Ime Dachau trajno je povezano s nacističkim zločinima. Ondje su nacisti uspostavili prvi koncentracijski logor 1933., ondje im je bila škola za ubijanje. Danas se obilježava obljetnica oslobođenja.

Pročitajte i ovo na Plitivcama Obljetnica smrti prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića: "Ponosan sam što dobio ime po svom stricu. Nikad neću prežaliti što ga nisam imao priliku upoznati, ali on živi u meni" Mislimo na vas 29. prosinca 2020. Dan kada je sve stalo. I još stoji.

Kada im se sredinom travnja 1945. približilo savezničko topništvo, uprava logora naredila je uništenje svih dokumenata i brisanje tragova zločina. Tri dana prije oslobođenja oko sedam tisuća logoraša natjerano je u marš prema Alpama u kojem su mnogi umrli na putu.

Kada su 29. travnja 1945. Amerikanci oslobodili logor u njemu su pronašli užase - ljudska tjelesa nabacana jedna na druge, izgladnjela i ubijena. U samom logoru, u pretrpanim barakama našli su 30 tisuća živih kostura.

Mjesto na kojem su nacisti učili ubijati - Pronađeno 30 tisuća živih kostura

George Rose imao je samo osamnaest godina kada su Amerikanci umarširali kroz vrata 'pakla', vrata koja su gotovo 30 tisuća ljudi dijelila od slobode.

"Kada sam ugledao zatočenike logora kroz glavu su mi letjele misli kako oni neće preživjet. To nisu bili ljudi, to su bili živi kosturi", rekao je za People 88-godišnji George Rose koji je 29. travnja na strani saveznika ušao u logor.

Velik broj njih je preživio, a prošlog su se tjedna sastali sa čovjekom kojem duguju svoj život. Čovjekom koji je prije sedamdeset godina otvorio vrata i pustio ih na slobodu.

Skupina preživjelih logoraša skupila se u gradu Raleightu, glavnom gradu Sjeverne Caroline u Sjedinjenim američkim državama na obilježavanju oslobođenja zatočenika logora Dachau.

88-godišnji George Rose nakon sedamdeset godina, po prvi puta je vidio preživjele u čijem je oslobođenju sudjelovao.

"Upoznati ga bilo je neprocjenjivo iskustvo", rekao je 86-godišnjak Abe Paisek koji je sa svojim spasiteljem razgovarao čitavo poslijepodne, kao da su najbolji prijatelji koji su se nakon dugo vreman ponovno sreli.

"Uvijek sam se pitao gdje su ti vojnici koji su nas izbavili iz okova Dachaua", dodao je Paisek koji je, kako kaže, bio otet iz svojeg doma u Poljskoj zajedno sa obitelji.

"Odvojili su me od obitelji, a onda selili iz logora u logor. U pet godina boravio sam u četiri koncentracijska logora", kazao je Poljak te dodao: "Gledao sam ljude kako odlaze na 'tuširanje', dugo vremena mi nije bilo uopće jasno, zašto ne izlaze s druge strane."

Prije 70 godina oslobođen nacistički logor Mauthausen

Svakodnevno se bojao za svoj život, nekoliko puta je mislio da je gotovo, da će umrijeti. Kada su amrički vojnici stigli u logor, Paisek se već nalazio u teretnom vagnu.

"Kada su vojnici otvorili vrata vagona, bili smo u šoku. To je bilo nevjerojatno. Od sreće smo zapjevali i zaplesali", rekao je Paisek.

Zastrašujuće scene koje je zatekao kada je ušao u logor, Rose nije zaboravio.

"Bio sam šokiran. Nisam očekivao da ću vidjeti ono što se tamo nalazilo. Teretni vagoni, jedan do drugoga. Približavajući se njima vidio sam nešto za što sam mislio da su dječje lutke, bile su malene. No to nisu bile lutke. To su bila beživotna tijela pogubljenih naslagana jedno na drugo, bačena u vagon kao da ih se netko želio riješiti. Imao sam samo 18 godina. Te slike nikada neću zaboraviti", prisjeća se vojnik Rose.

Bivši zatočenici kao i njemačka kancelarka Angela Merkel naći će se u Dachauu na komemoraciji povodom 70. obljetnice oslobođenja tog nacističkog logora smrti. S obzirom na njihovu danas poznu dob, bit će ovo vjerojatno jedna od posljednjih prilika da se kancelarka Merkel s njima nađe. Obojica se sjećaju svih užasa logora Dachaua, svoja iskustva žele ispričati što širem broju ljudi, da se, kako kažu, ne zaboravi patnja te da se više nikada ne ponovi.

Više od 130 preživjelih i njihovi bližnji trebali bi još jednom proći kroz vrata na kojima ponovno stoji nacistička deviza "Arbeit macht frei" i naći se na mjestu svoje kalvarije.

'Najgore se može ponoviti i s tom spoznajom mi to možemo spriječiti'

Dachau je prve zatvorenike primio 22. ožujka 1933., samo nekoliko tjedana poslije Hitlerova dolaska na vlast. Prva ubojstva brzo su slijedila.

Logor je isprva bio namijenjen političkim protivnicima, komunistima, socijaldemokratima i sindikalcima. Kasnije se punio i protestantskim i katoličkim svećenicima, Jehovinim svjedocima, Židovima, Romima i Sintima, homoseksualcima. Nakon početka rata u Dachau su zatvarani i borci pokreta otpora i ratni zarobljenici.

Ustanovljen je i sustav vanjskih podlogora za određene radne skupine. Ukupno ih je bilo 169 i time je Dachauu bio najveći sustav logora u nacističkoj Njemačkoj. Služio je i kao model za mnoge kasnije logore koji su činili dio nacističke industrijske smrtonosne mašine.

Točan broj žrtava nije poznat. U logorskim dokumentima navode se 32 tisuće ubijenih, povjesničari smatraju da ih je bilo više od 40 tisuća. Mnoga pogubljenja, poput onih sovjetskih ratnih zarobljenika, nisu se bilježila.

Od otvaranja 1933. do oslobođenja 1945. u Dachauu je bilo oko 200 tisuća ljudi.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook