Mislili smo da politički cirkus koji traje godinama u Zagrebu ne može biti gori. A onda se dogodio drugi krug lokalnih izbora i postao otvoreni ring u kojem su izvučene najgore salve uvreda i optužbi. Nakon smrti Milana Bandića, metropola je sve samo ne uređen grad. Tko bi taj nered trebao i mogao pomesti? Zagrepčani su već u prvom krugu najavili da su spremni na radikalan zaokret.
Galerija
Miroslav Škoro je 2010. godine govorio kako nema vremena za politiku. ''Ja sam nešto poput maloga miša koji je izašao van i vidio kiša pada i sad idem nazad u podrum'', tvrdio je. Devet godina kasnije kandidirao se za predsjednika, a 2020. za premijera.
''U ovoj zemlji je bilo tako loših premijera da mislim da sam ja već sad apsolutno puno bolji kandidat'', rekao je 2020. godine Škoro.
Tomislav Tomašević se prvi put kandidirao za gradonačelnika Zagreba 2017. godine. ''Ubrzat ćemo tramvaj obnoviti i proširiti tramvajsku mrežu jer se već 16 godina nije izgradio niti metar tramvajske pruge'', tada je govorio.
Nakon potresa u Zagrebu jasno je govorio svoje stajalište. ''Prvo su obećali zakon odmah nakon potresa. Onda su sad rekli nakon dva mjeseca da je zakon ipak kompleksan'', rekao je.
Nekoliko dana do odluke
Jedan od njih dvojice iduće četiri godine upravljat će Zagrebom. ''Pobijedit ćemo za dva tjedna bez da smo prodali dušu i bez da smo ostali ikome išta dužni kako bi imali otvorene ruke'', kae Tomašević.
Njegov protukandidat o kandidiranju Tomaševića i platformi Možemo govori sljedeće: ''To niti je zeleno niti je samo lijevo to je prije svega ekstremno lijevo i to će biti zaustavljeno''.
Glavni grad doživljava najveću promjenu u posljednjih 20 godina. Birači ljevice su se probudili.
''Ta želja za promjenom i promjenom načina upravljanja je potaknula jednu stranu birača za racionalno promišljanje da daju svoj glas onom kandidatu koji ima najviše šanse za donijeti takvu promjenu, a i potaknula one građane koji do sad nisu izlazili na izbore da izađu'', objašnjava Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja.
Politički analitičar Nove TV Mislav Bago kaže kako se platforma Možemo uspjela zaštiti i ostati neokrznutim u Bandićevoj 20 godišnjoj vladavini. To je kapitam kojim je Tomašević krenuo.
''U politici je momentum jako važan. Nakon parlamentarnih izbora prvi puta birači ljevice su imali mogućnost izbora'', dodaje Bago.
Najprljavija kampanja
Škoro se posljednji bacio u tu utrku, odmah nakon Bandićeva sprovoda. U kratkom roku u tijesnoj bitki protiv Pavičić Vukičević i Filipovića izborio ulazak u drugi krug.
Čim je sudac zasvirao poluvrijeme, riječ ''možemo'' došla je na Škorinu crnu listu. Krenuo je u najprljaviju kampanju ovih izbora.
''Oni su karijeru izgradili na borbi protiv Milana Bandića koji ih je financirao i pola njih živi u Bandićevim stanovima'', kaže Škoro.
Tomašević mu je odmah odgovorio: ''Koliko ja znam nema nitko iz našeg šireg ili užeg kruga tko živi u stanu koji je u vlasništvu grada Zagreba''.
Salva uvreda tek je zagrijavanje
Ta je Škorina optužba bila tek zagrijavanje. ''Pored mene živog će se boriti za radnička prava netko tko nema dana staža, nema sata radnog staža taj će bolje zastupati interese radnika od mene. Imao sjednicu jedanput mjesečno i ubio se od posla, javio se 550 puta, to je argument, javio se, on jako puno radi. Radi i moja veš mašina isto jako puno'', nastavlja je Škoro.
No, Tomašević ne nudi odgovor. ''Nisam se bavio do sada drugim kandidati ne mislim ni dalje'', kaže Tomašević.
Je li radno iskustvo preduvjet za političku funkciju i gradonačelničku fotelju? Mislav Bago kaže da ga ovo podsjeća na 2000. godinu, kada se, iako je riječ o različitim osobama s različitim prošlostima, slično pitanje povlačilo na državnoj razini.
''Vodila se ogromna rasprava pred dolazak tadašnje nove Račan - Budiša vlasti te se postavljalo pitanje može li Ivica Račan uopće voditi Banske dvore, taj čovjek nikad u životu nije ništa radio. Ja mislim da se nitko u životu ne rađa da bude državnik, nitko se ne rađa da bude kancelar, nitko se ne rađa da bude gradonačelnik, neke stvari učiš kroz život. Mi smo imali ljude koji su imali sjajne CV-je pa su uništavali ministarstva ili neke lokalne sredine'', objasnio je Bago.
Dva svijeta različita
Tomašević i Škoro dva su različita svijeta potpuno suprotnih uvjerenja, politika, stavova i retorike.
''Za Miroslava Škoru je karakteristično ono što bismo nazvali populističkom retoričkom taktikom. No, u ovoj kampanji smo prepoznali drugu retoričku taktiku. Želi pobuditi strah kod svojih slušača i birača, a sebe prikazati kao zaštitnika i spasitelja nekih vrijednosti koje on smatra ispravnima'', analizira komunikacijska stručnjakinja Gabrijela Kišiček.
''Kod Tomislava Tomaševića vidi se nedostatak retoričkog iskustva. Miroslav Škoro je čovjek koji je naviknut na pozornicu i kod njega je izvedba vrlo ležerna i lagodna, nema tu nelagode i straha. Kod Tomaševića se upravo u njegovoj izvedbi, pa čak i u sadržaju, vidi nedostatak retoričkog iskustva. Kamere i mikrofoni još uvijek su za njega izvor nelagode'', dodaje Kišiček.
Paljba optužbo se nastavlja
Škoro birače pokušava motivirati optužbama na račun platforme Možemo!. ''To je 'cosa nostra' aktivističkog profesionalnog društva koja se ispreplela na svim razinama. Oni su uprihodili preko 80 milijuna kuna s različitih osnova'', govori Škoro.
Domovinski pokret podnio je i prekršajnu prijavu protiv Možemo! jer tvrde da ih financira Soroš. ''Izvješće o financiranju i Možemo i Zagreb je naš je dobilo bezuvjetno izvješće državne revizije, znači pročešljali su nam sve knjige'', tvrdi Tomašević.
Škoro ranije poslovao s gradom
Dok Tomaševiću spominje novac koje su udruge civilnog društva dobivale iz proračuna, a u kojima su članovi platforme Možemo! aktivni, Škoro je poslovao s gradom.
Od softverske tvrtke u njegovom suvlasništvu koja je od grada za poslove dobila više od 139 milijuna kuna, preko zemljišta pretvorenog u skupo parkiralište pokraj bolnice Merkur, do spornog najma adventskih kućica.
Kreativne uvrede pljušte na sve strane
Eko lenjinisti, iPhone ljevica, strani plaćenici, ideološka penetracija desetljeća, profesionalni agitatori - samo su neki od izraza koji su obilježili kampanju. Otišlo je do te mjere da se na društvenim mrežama vrti popis uvreda gdje prema datumu i mjesecu rođenja možete dobiti svoje Možemo! ime, pa do toga da je pokrenuta stranica koja generira uvrede.
Najkreativniji nazivi dolaze od Zlatka Hasanbegovića. ''Ešalon koji se krije iza platforme Možemo, dakle teoretičari lezbijskog sindikalizma, Vili Matula, apologeti titoizma, Urša Raukar'', nabrajao je.
Rada Borić misli kako bi u ovoj situaciji neki frojdianski stručnjak imao što za reći. ''Onaj koji se dobro osjeća u svom identitetu i jednako tako ostavlja svim ljudima da žive svoje identitete'', rekla je.
Neutralni nisu niti premijer niti predsjednik
Neutralni u ovoj priči nisu ostali ni premijer i predsjednik. ''Suluda je tvrdnja nekih ljudi da je to opcija koja je financirana iz inozemstva. To inače govore ljudi kojima se cijeli život vrti oko novaca, tantijema, lovice. To ne samo da je uvreda nego suludo'', rekao je Zoran Milanović.
Dok premijer Plenković govori kako je velika pozornost stavljena na platformu Možemo!. ''Ne sjećam se da je ikada ijedna opcija u Hrvatskoj imala tetošenje kao što su imali članovi i članice platforme Možemo!, to još nije viđeno'', kaže premijer.
A što ih povezuje?
Tomašević i Škoro imaju ipak nešto zajedničko - Smiljana Tomaševića. Tomislavov otac simpatizer je Domovinskog pokreta i Škoro ga je stavio na listu u Zaprešiću. Tata Tomašević dao je podršku sinu u izbornoj noći, a Škoro ga sada koristi kao alat za najniže udarce.
''Ako ne mogu izdržati ovakve napade bolje je da se niti ne kandidiram jer ono što nas čeka slijedeće četiri godine će biti planina problema, pritisaka i razrješavanja interesne klike koja je zarobila ovaj grad'', rekao je Tomašević.
Tko vlada skupštinom, upravlja i gradom. Taj je dio Tomašević već osigurao, ali izazov pred njim je velik.
''Često se preispitivalo koliko su oni radikalno lijevo dok su bili sa radničkom fontom. Sada kada više nema radničke fronte se preispituje njihov međusobni odnos'', govori Nikola Baketa.
Mislav Bago kaže kako je njegov aktivizam njegov najveći teret. ''On će tu imati problem kada uđe u sustav grada Zagreba koji je kao nosač aviona gdje neke stvari nećeš moći promijeniti sada i odmah. Mnogi možda fanovi Tomaševića očekuju brze i energične poteze – smjene, otkaze, prijave. No, neće to tako lako ići'', kaže Bago.
Prva pogreška je učinjena
Prvu pogrešku već je napravio. ''Naše je pravo da tražimo od pročelnika, znači od 27 gradskih ministara njih i direktora gradskih podružnica, da daju mandate na raspolaganje'', rekao je Tomašević.
Na to mu nije ostala dužna gradska pročelnica Mirka Jozić. ''Ovo zastrašivanje nema smisla, mislim da smo time završili u bivšem sistemu i sijanje straha takve vrste. To je zaista neprihvatljivo i mislim da je krajnje vrijeme da se gospodin Tomašević ispriča'', kaže Jozić.
Kada je shvatio da je zakon na strani aktualnih pročelnika, Tomašević je izjavu ublažio.
Neznanje pokazuje i Škoro
Neznanje o upravljanju gradom pokazao je i Škoro. ''Oko Blage Zadre, oko pojedinih postrojbi iz domovinskog rata , nije vladao s tom materijom. Bilo je pitanje oko komunalnih problema, oko toga postoji li spalionica u Zg ili ne pa nije ni to znao'', podsjeća Baketa.
''Škoro ne zna ništa o lokalnim temama u odnosu na Tomaševića ali treba biti pošten, mi biramo gradonačelnika, a ne čovjeka koji će voditi kviskoteku ili biti poliglot. Meni gradonačelnik ne treba znati koliko kilometara tramvajske pruge ima, ali hoću imati gradonačelnika koji će znati uspostaviti sustav u kojem će se znati gdje i na koji način ja mogu tražiti pomoć od gradskih vlasti'', objašnjava Mislav Bago.
Ako i izgubi, neće biti gubitnik
Iako kruži šala po kojoj Škoro treba razmisliti o promjeni prezimena jer je na svim izborima pobijedio ''skoro'', iz ovih neće nužno, čak i ako izgubi, izaći kao gubitnik. Njegova stranka koja postoji samo godinu dana dobro se pozicionirala u većini županija.
Domovinski pokret već godinu dana nagriza desno krilo HDZ-a i otima im birače. Bitka za Zagreb razotkrila je sve veću slabost dviju najvećih stranka, ali i postavila nikada jasnije, jedne nasuprot drugih, ljevicu i desnicu.
Nakon 20 godina istog zraka u Zagrebu se mijenja klima. Pitanje je žele li građani promjenu u smjeru konkretnih rješenja ili smjeru ideologije. Za sada su pokazali da žele - nešto novo.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
