Lokalni izbori, ilustracija
Lokalni izbori, ilustracija Foto: Borna Filic

Na lokalnim izborima, u nedjelju, 16. svibnja, predstavničku i izvršnu vlast za iduće četiri godine hrvatski građani birat će u 576 jedinica.


Toliko Hrvatska ima općina, gradova i županija u kojima će građani birati vijeća i skupštine te načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike. Doda li se tome suočavanje s pandemijom koronavirusa i posljedicama razornog potresa na Banovini, jasno je zašto se lokalni izbori smatraju vrlo zahtjevnima za provedbu.

Izborna tijela, koja su uz epidemijske mjere u srpnju prošle godine uspješno provela izbore za Sabor, danas to trebaju ponoviti, ali i omogućiti glasanje na potresom pogođenoj Banovini. Naime, izvan funkcije je 25 biračkih mjesta, pa su na njihova mjesta u tjednu prije izbora postavljeni šatori.

Biramo nešto manje zamjenika načelnika i gradonačelnika

U odnosu na izbore od prije četiri godine, birat ćemo 568 zamjenika načelnika i gradonačelnika manje te desetak posto manje članova predstavničkih tijela.

U Zagrebu će se, primjerice, umjesto 51 birati 47 gradskih zastupnika. Taj broj vijećnika u svojim će vijećima i skupštinama imati i drugi gradovi i županije s više od 300.000 stanovnika.

Broj članova lokalnih vijeća i skupština ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje - sedam, birat će jedinice do 1000 stanovnika, najviše - 47, one s više od 300.000 stanovnika.

I broj zamjenika također se veže za broj stanovnika jedinice. Dva će zamjenika imati župan županije s više od 250.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji ima više od 100.000 stanovnika, dakle Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.

Po jednog zamjenika imat će župan čija županija ima do 250.000 stanovnika, a takve su, primjerice, Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija.

Također će jednog zamjenika imati gradonačelnik i načelnik čiji gradovi i općine imaju od 10.000 do 100.000 stanovnika i gradonačelnik grada koji je sjedište županije. U toj su kategoriji Zaprešić, Sveta Nedelja, Križevci, Kutina, Petrinja, Popovača, Đakovo, Sinj, Solin.

Načelnici i gradonačelnici općina i gradova s manje od 10.000 stanovnika nemaju zamjenike. Među njima su Marija Bistrica, Lekenik, Medulin, Brckovljani, Dugi Rat, Erdut i dr.

Drugi krug 30. svibnja, na Dan državnosti

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan biraju se većinom glasova. Dakle, da bi bili izabrani, u nedjelju 16. svibnja moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasali.

Ne pođe li to za rukom ni jednom od kandidata, za dva će se tjedna, 30. svibnja, na Dan državnosti, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti kandidat koji dobije veći broj glasova. Pravo biranja imat će hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode.

Za razliku od predsjedničkih i izbora za Sabor, birači mogu glasati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.