Koja je njihova tajna: U ovom su se gradu zbog korone donedavno iskapale masovne grobnice, a sada gotovo da nemaju preminulih

Pročitajte i ovo DRAMA U BRAZILU Uhićen bivši predsjednik! Pristaše već pozivaju na prosvjed: "Hoćete li se boriti za svoju zemlju?!" plamen i dim Vatrena stihija na samitu: Požar progutao paviljon, nastala je panika

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Oglasila se premijerka Snažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku Prikupljanje potpisa Peticija za zabranu molitelja na trgovima već skupila impresivan broj potpisa: Oglasili se Vitezovi

Prije nekoliko mjeseci Manaus, grad od 1,8 milijuna stanovnika, bio je u snažnom stisku epidemije. Ljudi su umirali, a državne vlasti nisu napravile gotovo ništa da to spriječe, unatoč zastrašujućim snimkama masovnih grobnica koje su stanovnici iskapali za svoje preminule. Karantene nije bilo, kao ni savjeta o nošenju maski i držanju socijalne distance. Umrlo je 3300 ljudi, piše Washington Post.

Lokalne vlasti pokušale su u travnju uvesti karantenu, ali njihove su molbe bile odbijene. Uslijedio je daljnji porast broja preminulih, ali u srpnju i pogotovo kolovozu došlo je do dramatičnog pada smrtnosti, sa 120 dnevno gotovo na nulu.

"Manaus je svakako zanimljiv slučaj", rekao je dr. Jarbas Barbosa da Silva iz Panameričke zdravstvene organizacije (PAHO). "Hipoteza - i to je doista samo hipoteza - jest da je stopa zaraznosti u najtežim danima u Manausu bila izuzetno visoka, što je moglo dovesti do neke vrste kolektivnog imuniteta", kazao je Barbosa.

Istaknuo je kako je grad platio jako visoku cijenu za to te da je ono što se dogodilo u Manausu velika tragedija. Grad je u proljeće bilježio triput više preminulih no što je uobičajeno. "To nije bila strategija, već tragedija." Ljudi su u Manausu umirali u vlastitim domovima jer im u bolnicama nisu mogli pomoći.

Dosad su znanstvenici vjerovali da je za postizanje imuniteta krda potrebno da antitijela ima 60 do 70 posto populacije, iako neke studije pokazuju da je možda dovoljno i 20 posto. U Manausu je, kako je potvrđeno testovima, postotak onih s antitijelima upravo toliki - oko 20 posto.