Izborni pobjednik nedjeljnih parlamentarnih izbora u Austriji je kontroverzni populist krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) Herbert Kickl (56). Kažu da mu je politika bliska s onom u Rusiji i Mađarskoj, a njegovi stavovi izazivaju jezu među liberalima.
Podijelite
Radikalna desnica u Europi slavi. U Austriji je izbore dobila stranka čiji čelnik zagovara politiku koju provodi Vladimr Putin i Viktor Orban.
Čelnik desno-populističke Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) Herbert Kickl pobjednik je izbora za austrijski parlament, ali je malo vjerojatno da će dobiti mandat za sastavljanje vlade s obzirom na to da ostale stranke odbijaju ulazak u koaliciju s njom.
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen uoči izbora nije skrivao da je malo vjerojatno da će mandat za sastavljanje vlade dati slobodnjacima.
A s njima i onako nitko ne želi u Vladu.
FPÖ je osvojio 28,8 posto glasova. Drugoplasirana Narodnjačka stranka Austrije (ÖVP), koja je zajedno sa Zelenima na vlasti posljednje četiri godine, pretrpjela je veliki gubitak glasova u usporedbi s posljednjim izborima i s 26,3 posto osvojila 11,1 posto manje nego prije četiri godine.
Na treće je mjesto pala Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) s 21,1 posto glasova. Na četvrtom mjestu nalazi se liberalna stranka Neos s 9,2 posto a na petom stranka Zeleni s 8,3 posto. Ostalim strankama, među kojima je i Komunistička stranka Austrije, nije uspio prelazak izbornog praga od 4 posto.
Blizak Orbanu i Putinu
Kickl, koji je na mjestu predsjednika stranke naslijedio Heinz-Christiana Strachea, koji je zbog korupcijske Ibiza afere napustio politiku, slovi kao ekstremni političar blizak mađarskom nacionalističkom premijeru Viktoru Orbanu.
Pred izbore se ova stranka bavila migracijama, a naklonost su dobili kritikom mjera tijekom pandemije koronavirusa kao i kritikom vojne pomoći Ukrajini.
Kickl je poznat po svojim kontroverznim stavovima.
Zovu ga proruskim političarem, protuameričkim teoretičarom zavjere koji je preporučao liječenje koronavirusa lijekom protiv parazita za konje. Govorio je da Austriju želi pretvoriti u tvrđavu kako bi je zaštitio od migranata.
Kickl je bio ministar unutarnjih poslova za vrijeme kratkotrajne koalicije Slobodarske stranke s Narodnom strankom bivšeg kancelara Sebastiana Kurza i poznato je lice u Bruxellesu.
Ne pamti ga se po dobru. Jedan od njegovih prvih poteza kao ministra unutarnjih poslova bila je promjena imena austrijskih centara za registraciju tražitelja azila u Centre za odlazak.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola svojedobno je za njega rekla: "Njemu se jednostavno ne može vjerovati".
Kickl je svojevremeno obećavao da će iskoristiti austrijski veto u Europskom vijeću kako bi poništio, kako tvrdi, "besmislene” sankcije protiv Rusije.
Ne taji da ima za cilj pretvoriti Austriju u novu Mađarsku, koju je pohvalio kao "utočište nacionalnog samoodređenja i otpora globalističkoj intervenciji iz Bruxellesa".
Slobodarska stranka ima dugogodišnje veze s Rusijom. Potpisali su sporazum o partnerstvu s Putinovom strankom Jedinstvenom Rusijom 2016. godine. Stranka je predložila desetke proruskih rezolucija u austrijskom parlamentu od početka Putinova otvorenog rata protiv Ukrajine. Objavila je također desetke priopćenja u kojima je pozvala na ukidanje sankcija Rusiji.
Uglavnom su fokusirani na zatvaranje Austrije i na kulturni identitet.
Jedna inicijativa za spašavanje austrijskih gostionica, na primjer, obećala je subvencije, ali samo ako primatelji poslužuju "tradicionalne i regionalne specijalitete”. Druga je tražila da djeca na školskim igralištima govore njemački.
Kickl je rođen 1968. godine u Villachu u austrijskoj pokrajini Koruškoj. Odrastao je u radničkom naselju Radenthein. Oboje roditelja bili su tvornički radnici.
Upisao je dva studija na Sveučilištu u Beču, Studij filozofije i povijesti, a potom i publicistiku i političke znanosti. Međutim, nigdje u njegovom životopisu ne stoji, da li je nešto od toga i završio. Na čelo FPÖ-a je došao u lipnju 2021. godine. Od prosinca 2017. do 2 svibnja 2019. bio je ministar za unutarnje poslove u tadašnjoj vladi narodnjaka (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) kancelara Sebastiana Kurza. Odnosno prvi krajnji desničar u austrijskoj vladi nakon Drugog svjetskog rata. Nakon afere Ibizagate, Kurtz ga je prisilio da podnese ostavku.
Ibizagate
Nekadašnji predsjednik Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) Heinz-Christian Strache podnio je 2019 . godine ostavku na sve svoje funkcije nakon što je objavljena snimka na kojoj je ruskoj poduzetnici 2017. u vili na Ibizi ponudio pogodovanje pri dodjeli javnih natječaja ukoliko ona financijski pomogne FPÖ-u da dođe na vlast. Afera je nazvana Ibizagate.
