Splitska znanstvenica Livia Puljak ističe da je pitanje za psihologe zašto neki ljudi i dalje negiraju postojanje koronavirusa. ''Racionalizacija se događa kad ljudi svoja ponašanja pokušavaju opravdati lažnim razlozima koji će ih zaštititi od prijetnji koje predstavlja neki izvor tjeskobe. Kad, na primjer, ljudi kažu da je COVID-19 isti kao obična prehlada, onda priznaju da postoji, ali umanjuju opasnost nove bolesti i navode da nije tako teška kao što se upozorava'', pojašnjava Puljak u velikom intervjuu za Slobodnu Dalmaciju.
Smatra da, zahvaljujući znanosti i tehnologiji ljudi danas žive i značajno dulje i značajno bolje nego u bliskoj prošlosti. ''U znanosti je nezgodno to što ne daje odgovor na sva pitanja, a odgovori koje daje samo su privremeni i traju dok ih nova istraživanja ne ospore ili potvrde. Kad se provode znanstvena istraživanja, uvijek ostaje neki element nepoznatog, neka nesigurnost'', kazala je Puljak.
Napominje da, način na koji se iskazuju rezultati znanstvenih istraživanja obično uključuje izražavanje vjerojatnosti nekog rezultata, a ne savršenu sigurnost.
Teorije zavjere i nepozdani lijekovi
Progovorila je i o teorijama zavjera. ''Ljudi koji šire teorije zavjere vrlo su sigurni u to što govore i često vrlo uvjerljivi u svom nastupu. Njihove poruke, iako pogrešne, vrlo su jednostavne i lako razumljive. Nekim ljudima se više sviđaju gluposti koje su uvjerljivo i jednostavno prezentirane nego poruke znanstvenika, koji su često oprezni u smislu tumačenja vjerojatnosti znanstvenih spoznaja'', pojasnila je.
Uz to, dodaje Puljak, i u ljekarnama postoji ogroman broj proizvoda koji se reklamiraju neutemeljenim tvrdnjama. ''Obećavaju se laka i brza rješenja za sve zdravstvene i kozmetičke probleme čovjeka. I da, nažalost, i zdravstveni radnici često preporučuju takve proizvode pacijentima. Međutim, alternativna medicina pomaže samo onima koji je prodaju, drugima ne'', upozorava splitska znanstvenica.
Kazala je da se i sama naslušala o alternativnim metodama. ''Takve neutemeljene preporuke su uzimanje velikih doza vitamina D za sprječavanje ili liječenje bolesti, pijenje srebrnih čestica, korištenje vrućih kupki jer ubijaju virus, ispiranje usta klorom, sprejanje tijela klorom, ubijanje virusa pijenjem alkohola, korištenje UV lampi za dezinfekciju tijela, jedenje velikih količina češnjaka'', navodi Puljak.
''Ako popijemo ibuprofen, to znači da prihvaćamo vrlo malen rizik da ćemo možda zbog tog ibuprofena dobiti zatajenje srca, infarkt srca, upalu gušterače, zatajenje jetre, teške alergijske reakcije, pad tlaka koji može dovesti do smrti i teške kožne reakcije kao što je odumiranje kože'', napominje znanstvenica.
O ivermektinu
Znanstvenica ističe da, kad je riječ o ivermektinu, ili o bilo kojem lijeku za bilo koju bolest, onda nije bitno kakvi su nečiji stavovi, nego kakvi su rezultati znanstvenih istraživanja. ''Dostupni pouzdani dokazi ne podržavaju upotrebu ivermektina za liječenje ili sprječavanje bolesti COVID-19 u praksi, nego samo u okviru istraživanja. Trenutačno boljeg dokaza o djelovanju ivermektina nema'', napominje Puljak.
Ističe da, jedino što zasad znamo da djelotvorno djeluje jest - cijepljenje. Kazala je da je i sama primila dvije doze, a treću će čim dođe na red. ''Ne treba kupovati besmislene proizvode za podizanje imuniteta. Zaboravite na homeopatiju. Ne treba se kljukati vitaminima i mineralima koji nam trebaju u minimalnim količinama i koje sigurno uzimamo dovoljno hranom. Nikakvi biljni lijekovi neće pomoći za COVID-19. Nemojte pomagati da se netko bogati na račun vaše naivnosti'', upozorava.