Reaktivacija zdravstva: "Ni s radom u dvije smjene nećemo moći obraditi onoliko pacijenata kao prije epidemije"

Jeste li u posljednjih 14 dana bili u kontaktu s nekim tko je bio u samoizolaciji? Imate li kakve simptome, kašalj, probleme s disanjem?

Pročitajte i ovo Prvi koraci Jedna europska država bori se sa sve više zaraženih, na sastanku će biti odlučeno o obaveznom nošenju maski: ''Zaštita je nužna'' ZDRAVSTVO KAO GUBITNIK PRORAČUNA Šefica Udruge za prava pacijenata: ''Vidimo razne interesne skupine od kojih svaka želi zadovoljiti svoju stranu, a ne vidimo da to ide u korist pacijentima''

Bez odgovora na ta pitanja, u zadarsku se bolnicu u ponedjeljak se nije moglo.

Reaktivacija zdravstva odbija se uz određena epidemiološka pravila. Uz obveznu trijažu, obvezno je i držanje razmaka. Grupiranje u čekaonicama zabranjeno je, i moraju se poštovati točni termini pregleda. Obvezna je i dezinfekcija ruku, kao i nošenje maski. Ali i testiranje na Covid-19 predoperativnih pacijenata.

A Covid pacijenti bili su dva mjeseca u fokusu medicinara. No dobra epidemiološka slika, u bolnice je vratila i one negativne na koronavirus.

"Bila sam na kontroli. Transplatirana sam", rekla je Flavija Medić iz Zadra. Nešto je uspjela obaviti za vrijeme pandemije, nešto je preskočila.

"Zvali su me želim li doći ili ne, i to je to. Rekli da se ne moram bojati, da je sve osigurano i drago mi je što je počelo", kaže Davorka Musap.

Jer pandemija je zaustavila sve ono što nije hitno.

Čak 13 tisuća ljudi manje ležalo je u bolničkim krevetima, a ovog ožujka, u odnosu na prošli odrađeno je gotovo dva milijuna postupaka manje. Zato su od početka pandemije do prvoga svibnja čak 15.234 osiguranika bila u samoizolaciji, za što je iz blagajne HZZO-a isplaćeno 32,5 milijuna kuna.

A zdravstvo se ovih dana vraća u život.

"Poanta je da kroz tjedne pokušavamo podići broj pregleda, pogotovo u toj specijalističkoj konzilijarnoj zaštiti, za otprilike 20 do 30 posto tjedno", objašnjava dr. Edi Karuc, zamjenik ravnatelja zadarske bolnice.

Ruku pomoći liječnicima u bolnici, daju i oni u Domovima zdravlja. Sve s ciljem izbjegavanja gužvi po bolničkim hodnicima.

"Ali prije nego što se napravi dijagnostička obrada, rendgena ili ultrazvuka, moraju se kontaktirati službe, od njih dobiti termin i nakon toga obavijestiti pacijenta o terminu", kaže Mario Ćurković, liječnik obiteljske medicine iz Osijeka.

Bez termina pacijenti ne mogu ni u riječki KBC. A ne mogu ni tako skoro na pojedine preglede. Jer koronavirus dodatno je "nabildao" ionako gorući problem hrvatskog zdravstva. Liste čekanja.

"Liste su najduže kod nas za magnetsku rezonancu, 92 dana. Međutim, radit ćemo od 6 do 22 sata. Ta smjena će biti, ne 12 nego 16 sati. Radit će se i subotom. Moramo za sve one pacijente koji nisu pregledani tijekom travnja i ožujka, osigurati im nove termine", govori Davor Štimac, ravnatelj KBC-a Rijeka.

Novi "postkorona" termini u cijeloj Hrvatskoj znače i nove prekovremene liječničke sate.

"Mi smo i prije imali prekovremenih sati, evo ja ću vam dati primjer iz moje anesteziološka ambulante. Mi bismo prije ove pandemija negdje oko 40 ljudi kroz jutro pogledali. Sad ćemo moći maksimalno 15. Znači, ako radimo i popodne, moći ćemo opet pregledati 30 ljudi, što je opet manje od 40 koliko smo mogli prije", dodaje Edi Karuc.

A u tračnice se vraća i najveća bolnička ustanova u Hrvatskoj, KBC Zagreb.

Nered koji im je napravio potres, još nije saniran, ali idu dalje.

"Mi smo izgubili 403 bolesnička kreveta i pripadajući broj ambulanti, taj broj kvadrata se mjeri u tisućama, i to nama čini veće probleme, nego ovo ublažavanje mjera i vraćanje u stari pogon", kaže Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb.

Da se, kaže, stanje vrati, na ono prije dva mjeseca, proći će i nekoliko godina. A još neko vrijeme proći će i dok se splitski KBC ne reaktivira u potpunosti.

"O reaktivaciji KBC-a Split tek kad se reaktiviraju i Križine. Kirurški program može se pokrenuti onda kad reaktiviramo Križine", kaže ravnatelj Julije Meštrović.

Do tada kao i u ostatku Lijepe naše, kaže, pacijenti neće biti zakinuti.
A prednost posvuda i dalje imaju hitni slučajevi.

Pacijenti bi htjeli odmah

O svemu smo razgovarali s dr. Dubravkom Finkom, predsjednicom udruge "Zadarski pacijent". 

Rekla je da je ono što najviše muči pacijente, to što bi se oni htjeli naručiti odmah. 

"To je apsolutno nemoguće s obzirom da u svakoj ambulanti, moći će se u jednom satu pregledati samo dva pacijenta. U sedam sati rada, to je 14 pacijenata. Svi kojima su pregledi i dijagnostičke pretrage odgođene, morat će čekati najmanje dva ili tri mjeseca kako bi se sustav stabilizirao, a sve ovisi o uspjesima ovih popuštanja mjera. Idućih sedam dana će biti ključni gdje će se vidjeti hoće li biti novih zaraženih. Ako bude u redu, dolazi još jedan set mjera koji će dopuštati da se možda pregledavaju tri pacijenta po satu", objasnila je Finka i dodala da će većina ustanova raditi i vikendom i u više smjena. 

Smatra da bez obzira što je dva milijuna pregleda manje, neće biti gužve, zbog propisanih mjera. Dolazit će samo oni koji se naruče.

Kako to izgleda na primjeru? Rekla je da je prvi korak da pacijent kontaktira liječnika obiteljske medicine koji ima njegove podatke. 

"Ako dođe po pogoršanja stanja, on će vas hitno pozvati u bolnicu. Ako je vaše stanje stabilno, vi ćete čekati da vas se pozove i biti u kontaktu. Najvažnije je biti u kontaktu s liječnikom opće medicine", kaže Finka. 

Vjeruje da će stožer, i bolnice obavještavati svoje pacijente i reći koliko bi pacijenti koji su bili na redu za pregled u ožujku, trebali čekati. 

Ministar Beroš je pozvao bolnice da izuzmu nepotrebne pacijente. Na koji način će pacijenti biti obavješteni?

"Ako su nalazi u redu, ako je terapija u redu, onda je stanje stabilno i neće biti potrebno da dolazi na pregled ili da bude ustrašen ili nesiguran. Liječnik opće medicine najbolje pozna svoje pacijente. Imaju i nalaze, znaju kakav je njihov klinički status i može li to čekati mjesec, dva, tri ili čak i pet", zaključila je Finka.