"Više će dobiti oni koji oni koji su prijavili više starijih i kroničnih bolesnika", potvrdio nam je Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'dr. Andrija Štampar'. Tako će biti u cijeloj Hrvatskoj
"Dosad je bilo jednako za sve, svaka ordinacija dobla je ukupno 112 doza", dodao je Šostar.
Struktura pacijenata nije svugdje ista što dovodi do nejednake slike cijepljenja.
"Ja ću tako doći na red prije svoje mame. Ja ću danas primiti cjepivo, a nju koja ima 74 godine tek su jutros zvali", rekla nam je Zagrepčanka (41).
Da ova situacija nije izuzetak, potvrđuje nam i Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
"To je istina. I ne samo da su različite dobne strukture, nego su i ordinacije različitih veličina. Također, ako je netko prije imao školsku medicinu, onda ima više mladih pacijenata", ističe Ban Toskić.
Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a kaže da bi liječnici obiteljske medicine koji skrbe za specifičnu populaciju, npr. više osoba starije životne dobi trebaju na to ukazati nadležnom zavodu za javno zdravstvo kako bi se navedeno uzelo u obzir pri raspodjeli cjepiva.
"U HZJZu smo sigurno da za to posebne upute nisu nisu potrebne kako zavodima za javno zdravstvo tako i liječnicima obiteljske medicine jer oni najbolje poznaju potrebe populacije za koju skrbe. Uostalom, kad je cjepiva bilo malo, praktički svi liječnici obiteljske medicine su imali dovoljno zainteresiranih osiguranika koji spadaju visoko u rizične skupine te su svima bile nužne doze koje su mogli dobiti. Što više cjepiva bude dolazilo, naravno da će se trebati sve više uzimati u obzir kod raspodjele cjepiva specifičnosti odnosno veće ili manje potrebe pojedinih ambulanti", objasnila je Pavić Šimetin.
"Bolje cijepiti one koje ne spadaju u prioritete nego da se baci"
Na pitanje je li moguće da je onda cijepljen netko iz mlađe populacije i koji nije u rizičnoj skupini, dok nisu cijepljeni ni svi iz rizičnih skupina odgovara: "Jako bi pogriješili ako bi na temelju izgleda i dobi osoba procjenjivali tko je teško bolestan a tko nije, jer i osobe znatno narušenog zdravstvenog stanja mogu naizgled djelovati zdravo.
Cijepimo pripadnike žurnih službi koji odlaze na potresom pogođeno područje, zdravstvene djelatnike i djelatnike u domovima koji svi mogu biti mlađe životne dobi i zdravi pa se može pogrešno zaključiti da su neopravdano cijepljeni. Također uvijek treba predvidjeti da je bolje cijepiti i osobu koja ne spada u prioritete samo da se ne baci doza cjepiva kojoj ističe rok trajanja u primjerice narednih 10-ak minuta", govori te objašnjava kako se nije uvijek građanima lako odlučiti na cijepljenje i doći u svega nekoliko minuta, koliko može trajati bočica kada se ustanovi da preostala neutrošena doza, jer je netko u zadnji tren odustao.
"Za neke osobe je odluka o cijepljenju nešto na što se psihički pripremaju te se često i predomišljaju. Za naglu odluku o cijepljenju te prekidanje svih aktivnosti kako bi se došlo na cijepljenje, neki put je potreban velika građanaka hrabrost i odlučnost. Znači, postoji više razloga i situacija zbog kojih je nužno cijepiti osobu koja možda naizgled ne pripada u rizične skupine", pojašnjava.
Platforma za cijepljenje još nije zaživjela
Pojedini liječnici obiteljske medicine upozoravaju kako još nisu spojeni s platformom preko koje se građani prijavljuju za cijepljenje. Drugim riječima, ako su se prijavili preko platforme, neće ih se tako skoro nazvati da dođu po svoju dozu.
Ban Toskić kaže: "Ja još nisam upoznala funkcionalnost te platforme. Na to KoHOM upozorava još od listopada. Zašto se u nju upisuju samo mlađi? Mi svejedno moramo sami zvati svoje kronične bolesnike. Mi smo tad predlagali call centar za stariju populaciju, mladi da se upisuju preko platforme, te da svi dobiju automatizirani odgovor. Zar je problem da neki program svrstava ljude po prioritetima? Ovako mi sami upisujemo sve u svoje tekice, a onda dodajemo u sustav. Nama je ovakva platforma nepotrebna", istaknula.
Ivana Pavić Šimetin objašnjava da stanje ovisi o županijama. Negdje se, kaže, naručuje putem platforme, u nekima prvenstveno preko lijčenika obiteljske medicine, jer su na županijskoj razini odlučili da je za sada to optimalniji model utvrđivanja tko je prioritet za cijepljenje.
"Ovisi o puno čimbenika. Puni smisao platforma se odnosi na 3. fazu cijepljenja, a u ovoj fazi ovisi o lokalnoj situaciji i potrebama", objasnila je.
Jesu li ona prevareni oni koji su poslušali ministra Beroša koji je rekao da nema duplog prijavljivana pa su se prijavili samo preko platforme? Pavić Šimetin odgovara kako nisu jer ti pacijenti ionako nisu sad na redu.
"Na platformi se navodi da oni koji imaju kronične bolesti moraju svejedno nazvati svoje liječnike obiteljske medicine. Oni koji po dobi ili zdravstvenom stanju nisu prioritet, ionako se sada ne poziva na cijepljenje ", zaključuje Pavić Šimetin.
