Dolaskom hladnijih dana i sezonskih viroza i prehlada, povećao se pritisak pacijenata na ambulante liječnika obiteljske medicine i pedijatara. Epidemija koronavirusa samo je otežala komunikaciju između pacijenata i roditelja bolesne djece i liječnika.
Kako doznajemo u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata, javili su im se brojni pacijenti, ali i roditelji djece kojima je odbijena medicinska pomoć.
"Sve više se javljaju pacijenti kao i roditelji djece kojima se pomoć odbija, što nije u skladu sa zakonom, a ni pravilima medicinske struke. To svakako predstavlja opasnost i tu je praksu potrebno promijeniti. Strah se može razumjeti u vidu pojačanih mjera opreza kako bi se zaštitili i zdravstveni djelatnici i pacijenti, no ne smije se ograničavati zdravstvena zaštita", kazala je za DNEVNIK.hr mr. sc. Jasna Karačić, predstojnica UNESCO-ova odjela za prava pacijenata.
"Strah ne smije prevladati razum"
"Svako limitiranje liječnika i drugog medicinskog osoblja predstavlja realnu opasnost te je takvo ponašanje potrebno prijaviti nadležnim institucijama. Postavlja se pitanje tko će biti dogovoran i kako će se dokazati odgovornost u propustu liječenja, odnosno nepružanja zdravstvene zaštite koja se trebala temeljiti na procjeni, a procjene uopće nije bilo. Ako je konzultacija odrađena telefonski, postoji bojazan da propust ostane u elementu 'rekla-kazala' i na kraju nikome ništa. Strah ne smije prevladati razum, a pacijent mora biti u središtu zdravstvenog sustava, uzimajući u obzir potpunu sigurnost zdravstvenih djelatnika kao osnovu pružanja pomoći", dodaje Karačić.
"Kako je pandemija COVID-19 povećala broj pacijenata s respiratornim problemima, zdravstveni su djelatnici postali posebno oprezni oko konzultacija s onim pacijentima koji nisu životno ugroženi ili ne nose virus SARS-CoV-2. Svakako da u ovoj situaciji prevladava strah od nepoznatog te se javljaju etičke i moralne dileme kada se mora birati između pružanja medicinske skrbi i odgađanja već zakazanih dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Problem se javlja kada se zdravstvena zaštita odbije pružiti djeci, za koju zakašnjela reakcija može biti fatalna", zaključuje Karačić.
"Neće biti lako razlučiti što je što"
Dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, za DNEVNIK.hr kazala je da su obiteljski liječnici ranije najavili da nam stiže sezona običnih viroza i prehlada. "Neće biti lako razlučiti što je što. Za djecu stariju od 7 godina svakako savjetujemo - ako je temperatura do 38 stupnjeva da dva do tri dana preleže uz čajeve i paracetamol za skidanje temperature", rekla je Krolo.
"Svaki roditelj vidi je li dijete jače bolesno ili nije. Potrebno ga je pratiti kako su to radili i svih proteklih godina. Većina prehlada prođe za nekoliko dana uz kućno liječenje", dodala je Krolo. Navodi da obiteljski liječnici djecu rijetko šalju na testiranje jer ona često ne budu zaražena. "Samo ako su duže vrijeme bolesna, ako su bila u školi i duže vrijeme imaju simptome. To je stvar procjene", opisala je Krolo.
Kaže da do sada u njezinoj ambulanti nije bilo bolesne djece, no bilo je pozitivnih odraslih pacijenata. "Roditelji znaju zvati čim dijete dobije temperaturu. Prvi i drugi dan su počeci, većina prehlada i viroza prođe uz mirovanje. Ako simptomi potraju duže, onda se radi pregled i laboratorijske pretrage koje će pokazati o čemu se radi, jesu li u pitanju bakterije ili virusi", zaključuje Krolo.
Pedijatri zabrinuti
S djecom manjom od sedam godina bave se pedijatri. Predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, pedijatrica dr. Đurđa Španović kaže da ih roditelji mogu kontaktirati telefonom, mailom, pedijatri roditeljima sve češće daju svoje brojeve mobitela, može ih se kontaktirati putem Whatsappa. No ima i roditelja koji nenajavljeni dolaze do vrata ambulante.
"Preporučujemo svima da se najave telefonom. U čekaonicu ne puštamo puno ljudi, ovisno o veličini čekaonice. Stanje djece provjeravamo često pred vratima i od doma", kazala je Španović i dodaje da se pedijatri u svojem radu bave bolesnom, ali i zdravom djecom.
"Gotovo 25 posto našeg rada odnosi se na zdravu djecu. Mi u ambulantama imamo odvojeno vrijeme i prostor za zdrave. Naručujemo ih u određeno vrijeme i toga se striktno pridržavamo. Tek nakon toga dolaze nam bolesna djeca", navodi Španović.
Javljaju se maksimalno koliko stignu
Kako je rekla, često se bolesna djeca ne mogu naručiti, ona trebaju pregled što prije. "Postoje slučajevi u kojima dijete moramo što prije obraditi, tada porazgovaramo s roditeljem. Javljamo se maksimalno koliko stignemo na telefon i na ostale kanale komunikacije koje smo otvorili roditeljima", objasnila je Španović.
"No i roditelji moraju biti svjesni da ako mi primjerice radimo sa zdravom djecom od 8 do 10 sati, a oni dođu s bolesnim djetetom u 9 sati, nećemo to dijete moći pregledati jer moramo čuvati zdrave. Mi smo i ranije tako radili, i prije korone su u sezoni prehlada i gripa bile gužve i posebni uvjeti, pa molimo da se svi prilagode", dodala je Španović.
Navodi da je zabrinuta zbog dolaska hladnijih dana u kojima će se dogoditi da odgojiteljice u vrtićima počnu liječnicima slati svako dijete za koje posumnjaju da je bolesno. "Ne znam kako ćemo to sve organizirati. Kasnije nam dolazi i gripa. Bit će napetosti", dodala je Španović.
O ovoj temi upit smo poslali i nadležnom Ministarstvu zdravstva, njihov odgovor objavit ćemo čim ga dobijemo.
