Svake srijede Dnevnik Nove TV bavi se gospodarskim temama, kreira argumentiranu raspravu i daje svoj doprinos u nošenju s krizom iz poslovne perspektive različitih industrija.

Galerija


Prošloga tjedna, u prvom izdanju rubrike, NovaTV se vodila logikom „prvo pometi ispred svojih vrata, pa onda ispred tuđih“ te obradila temu medijske industrije, njezine uloge, strahove, probleme te potencijale.

Vezani članci Kreativna industrija ''Novonastala situacija iznenadila je mnoge, pa tako i kreativce. Ovo je izvrsna prilika za učenje'' Vrijeme je za online shopping Virtualno i nakon popuštanja mjera: Kako je izolacija utjecala na porast prodaje manjih tvrtki

Ovoga tjedna fokus je na prehrambenoj industriji koja također doživljava velike promjene zbog epidemije. Promjene procesa rada i osiguravanje zaštite zdravlja zaposlenika te neometanog procesa proizvodnje izazovi su na koje se cijela industrija morala prilagoditi u kratkom roku. Na cijelu industriju uvelike utječu promjene u ponašanju potrošača.

„Sve što znamo o budućnosti jest - da će biti drugačija“ rekao je Peter Drucker, a mi vođeni tom mišlju želimo saznati što je drugačije u promišljanju građana Hrvatske danas u odnosu na vrijeme prije COVID-a 19. Stoga i ovoga puta priču o industriji otvaramo istraživanjem u kojem smo postavili važna pitanja o prehrambenoj industriji, s ciljem pomoći u kreiranju pravih, dugoročnih rješenja.

U ekskluzivnom istraživanju IPSOS-a za NovuTV saznali smo koje su promjene mišljenja i stavova građana RH vezane za prehrambene proizvode. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 600 ispitanika, 13. i 14. travnja, telefonskom metodom. Rezultate istraživanja donosimo u nastavku.

Pitali smo hrvatske građane koje industrije po njima trebaju biti strateške odrednice Hrvatske. Više od polovine građana, njih 60% posto prepoznaje prije svega prehrambenu industriju kao ključnu stratešku odrednicu naše zemlje. Prehrambenu industriju slijede turizam sa 17% te farmaceutska industrija s 9%, a na četvrtom mjestu je IT industrija s 8% odabira.

Dino Goleš i razmišljanja Hrvata o hrani - 1
OstaniNova 1 (Foto: Dnevnik Nove TV)

Zanimljivo je kako mlađi građani do 30 godina jednako strateškima smatraju prehrambenu industriju i turizam, njih 35% u obje kategorije. Pokazuje nam taj podatak kako mlađa populacija željno iščekuje putovanja. Osim toga, 18% iz mlađe skupine prepoznaje IT industriju kao ključno stratešku odrednicu, što je, očekivano, više nego u starijim dobnim skupinama.

Prehrambenu industriju kao najvažniju stratešku odrednicu prepoznaju i regije kojima je turizam ključna gospodarska grana. Čak 57% Istrana i 48% Dalmatinaca vjeruje da je prehrambena industrija najvažnije te joj daju primat ispred turizma.

Farmaceutska je industrija zauzela visoko treće mjesto, mišljenje je to većinom ženskog dijela populacije, njih 12% usporedo s 5% muškaraca koje dijeli to mišljenje.

Hrvatski građani smatraju kako je važno da su prehrambeni proizvodi, koje kupuju danas u doba korona epidemije, podrijetlom iz Hrvatske, čak njih 88%. Da su proizvodi hrvatski, za 49% građana bilo je važno i prije epidemije, a njih 39% smatra da je to sada još i važnije. Samo 12% građana smatra da hrvatsko podrijetlo proizvoda nije važno.

Dino Goleš i razmišljanja Hrvata o hrani - 1
OstaniNova 2 (Foto: Dnevnik Nove TV)

Građani su i u ovo krizno vrijeme nastavili čitati deklaracije kao i prije pandemije, njih 74%, a njih 19% danas više čita deklaracije nego prije. Samo 7% građana danas to radi manje.

Dino Goleš i razmišljanja Hrvata o hrani - 1
OstaniNova 3 (Foto: Dnevnik Nove TV)


Osim čitanja deklaracija hrvatski građani jednako kao i prije obraćaju pozornost na krovnu oznaku ”Hrana s hrvatskih farmi i polja” na prehrambenim proizvodima kao što su mlijeko, meso, jaja i drugi proizvodi, čak njih 61%.

Otkako smo u krizi izazvanoj koronavirusom, 30% građana više obraća pozornost na tu oznaku, a njih 2% to danas radi manje nego prije. Građana koji nisu upoznati s oznakom ”Hrana s hrvatskih farmi i polja” je 7%.

Dino Goleš i razmišljanja Hrvata o hrani - 1
OstaniNova 4 (Foto: Dnevnik Nove TV)

Pitali smo građane kada razmišljaju o sigurnosti hrane i strahu od zaraze koronavirusom, koja faza ih najviše brine. Koliko ih brine sigurnost proizvoda dok je još pod okriljem proizvođača, a koliko kada je na policama ili na putu prema našem kućanstvu.

Fazu proizvodnje i pakiranja smatra problematičnom 25% građana, fazu distribucije njih 10%, a skladištenje 9% građana. Vidljivo je da je strah najveći kada je proizvod dostupan većem broju ljudi, 35% građana strahuje upravo kada je isti na policama u trgovinama. Njih 11% je zabrinuto zbog faze dostave, ako se proizvod dostavlja, a 10% građana ne zna u kojem dijelu procesa je najveća izloženost.

Dino Goleš i razmišljanja Hrvata o hrani - 1
OstaniNova 5 (Foto: Dnevnik Nove TV)


Građane koji su se izjasnili da preferiraju hrvatske proizvode jednako ili više nego prije pandemije koronavirusa pitali smo koji su to razlozi zbog kojih prednost daju domaćim proizvodima. Bilo je moguće navesti više odgovora.

Ključni su razlozi kvaliteta, gospodarstvo, zdravlje, solidarnost, sigurnost, dostupnost i online narudžba. Većina građana, njih 60% navela je kao razlog bolju kvalitetu domaćih proizvoda, a da su zdraviji misli njih 43%.

Hrvatski proizvodi brže stignu do potrošača, stoga da su sigurniji misli 30% građana, da su dostupniji misli 20% građana te da ih je lakše naručiti online njih 16%. Građani prepoznaju i gospodarske benefite: njih 56% posto bira domaće proizvode radi poticanja hrvatskog gospodarstva, a njih 42% to radi zbog solidarnosti s hrvatskim radnicima.

Dino Goleš i razmišljanja Hrvata o hrani - 1
OstaniNova 6 (Foto: Dnevnik Nove TV)

Građani su neovisno o demografskim razlikama ujedinjeni u mišljenjima i stavovima glede konzumiranja hrvatski proizvoda te razloga koji ih navode na to ponašanje.

Vrlo su ujednačeni u odgovorima glede čitanja deklaracije i pridavanja važnosti oznaci ”Hrana s hrvatskih farmi i polja”. Isto tako, građani pokazuju, neovisno o demografskim razlikama, slične strahove u pogledu opasnosti zaraze korona virusom vizavi dolaska u kontakt s prehrambenim proizvodima.

U ranijim istraživanjima učestalo su vidljive razlike u odgovorima građana kada ih promatramo po spolnoj ili dobnoj strukturi, regiji ili pak po razlikama u razini obrazovanja, primanjima.

Sada možemo vidjeti kako je pandemija ujedinila mišljenja građana u kontekstu prehrambene industrije te kako se okreću provjerenim hrvatskim proizvodima, a bojazan imaju primarno u kontekstu izloženosti proizvoda velikom broju kupaca.

A kako se promjena životnog konteksta, stavova, navika, mogućnosti reflektira na samu kupovinu? Na to pitanje odgovaramo već sljedeće srijede u Dnevniku Nove TV, jer nastavljamo postavljati važna pitanja, pronalaziti točne odgovore i zajedno kreirati prava rješenja, kako bi doprinijeli stabilnosti poslovanja gospodarskih subjekata Hrvatske u vrijeme krize.