Prosvjedi, peticije, otvorena pisma... Nezadovoljstvo u društvu ne jenjava: ''Ljudi se okupljaju zbog straha i zabrinutosti za budućnost"

Nakon donesenih novih mjera za suzbijanje širenja pandemije koronavirusa prosvjedi se održavaju diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Izvanredna profesorica na Odsjeku za komparativu politiku Fakulteta političkih znanosti Danijela Dolenec objasnila je na koje je načine moguće izraziti nezadovoljstvo građana, a da to nisu prosvjedi održani uživo.

''Mnogi su načini na koje građani iskazuju svoje nezadovoljstvo osim okupljanjem na trgovima i ulicama – najčešće su to peticije i otvorena pisma, koje je moguće brzo i učinkovito proširiti digitalnim kanalima i društvenim mrežama. Općenito su društvene mreže postale prvo mjesto gdje se mogu detektirati nove teme oko kojih se ljudi okupljaju, putem otvaranja zagovaračkih grupa i promoviranja poruka i sadržaja. Na primjer, peticija u ime sportaša i roditelja sportaša koja se protivi najnovijoj odluci stožera da se zabrane treninzi skupila je u jednom danu više od 15.000 potpisa'', rekla je Dolenec.

Dodala je kako koronavirus nosi promjenu u digitalizaciji.

''Općenito možemo reći da je pandemija stvorila okružje u kojem razne vrste kampanja istražuju digitalne mogućnosti, pa tako i udruženo djelovanje građana i društvenih pokreta koji ciljaju izraziti nezadovoljstvo vladinim postupcima i mjerama'', kazala je Dolenec.

Pročitajte i ovo Nastavlja prosvjedovati Očajni otac više od 120 noći na Jelačićevu trgu i dalje traži pravdu za svoju kćer: "Ne odustajem, meni je svako dijete bitno"

Pročitajte i ovo Prosvjed nastavnika Sindikat hrvatskih učitelja protiv prosvjeda u Zagrebu: ''Naš izbor je dijalog''

''Antimaskerski prosvjedi''

Danijela Dolenec rekla je kako usporedba s drugim zemljama svijeta ovisi od slučaja do slučaja. ''Koronakriza je doista globalna u smislu da pogađa sve zemlje svijeta, ali se istovremeno u svakoj zemlji uvjeti pandemije na specifičan način miješaju sa starim i novim problemima u kontekstu toga kako vlade i druge institucije upravljaju krizom. Prosvjedi koje nazivamo 'antimaskerskim', u smislu da izražavaju negodovanje s restrikcijama uvedenim zbog pandemije, često su prije svega izraz ekonomske neizvjesnosti'', zaključila je Dolenec.

Iako poruke na tim prosvjedima ponekad znaju biti i na rubu teorija zavjere i iskazivati nepovjerenje u znanost, smatra da je "vjerojatnije da se ljudi prije svega okupljaju zbog zabrinutosti za budućnost, straha od gubitka posla ili pogoršanih uvjeta rada''.

Dodala je kako se trenutačno najavljuje drugi val štrajkova Amazonovih radnika u Njemačkoj, izazvan neadekvatnim uvjetima rada zbog kojih su mnogi radnici u logističkim centrima zaraženi koronavirusom. ''Istovremeno, prosvjeduje se i zbog činjenice da neke vlade koriste koronakrizu da bi povećale policijske ovlasti i općenito ovlasti u sigurnosnoj domeni. U Francuskoj tako na primjer trenutačno traju prosvjedi zbog vladina prijedloga zakona da zabrani dijeljenje medijskih sadržaja o policijskom postupanju'', rekla je Dolenec.

Iako su ugostitelji u Hrvatskoj izrazili negodovanje Vladinim paketom pomoći te rekli kako se boje, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u ponedjeljak je poručio: ''Nismo to očekivali, ali odmah moram reći - ne bojimo se prosvjeda.''

Hoće li i u budućnosti doći do novih prosvjeda, ovisi između ostalog i o pomoći i dijalogu s vladajućima u kojem se pogođene osobe ne bi trebale bojati za vlastitu egzistenciju.