Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović bio je na svečanosti obilježavanja Dana Hrvatske ratne mornarice u Splitu, gdje je nakon svečanog programa odgovarao na pitanja novinara o aktualnim temama. Komentirao je prešutne minuse, izbore u Njemačkoj, popis stanovništva i stanje u regiji.


Predsjednik Zoran Milanović smatra da ishod parlamentarnih izbora u Njemačkoj neće donijeti bitne promjena ni u Europi ni prema Hrvatskoj.

Vezani članci Andrija Jarak Andrija Jarak o prvim potezima novog predsjednika Vrhovnog suda: "Nemoguće je nabrojiti sve velike slučajeve koji ga očekuju" Zoran Milanović Milanović o presudi protiv HDZ-a: ''Tajming je neobičan. Kao da ih je netko ucjenjivao''

"Ovo su tanke pobjede i tanke rezultati", rekao je predsjednik komentirajući ishod parlamentarnih izbori održanih u nedjelju u Njemačkoj gdje je razlika između dviju vodećih stranaka vrlo tijesna, ali sada s jezičcem prevage na strani ljevice. Koalicija će biti tročlana, dodao je.

Socijaldemokrati (SPD) iz lijevog centra prema još privremenim podacima osvajaju 26,0 posto glasova, a slijede ih s 24,5 posto konzervativni blok CDU/CSU kancelarke Angele Merkel koja se povlači nakon 16 godina s vlasti.

Tu nije riječ o velikoj razlici, rekao je i ocijenio da je došlo do preslagivanja, smatra Milanović.

Završilo je "16 godina Angele Merkel" i to "dobrih" 16 godina, rekao je.

"Po svemu sudeći kako sada stvari stoje", vladu će formirati socijaldemokrati, ali "neće se ništa bitno promijeniti u njemačkoj politici, prema Europi i prema Hrvatskoj", rekao je.

"Njemačka očito ima sada orijentaciju prema umjerenim liderima (...), vrlo odmjerenog stila u politici", drži Milanović.

Njemački narod tako bira "s obzirom na to da su u povijesti doživjeli svašta i drugi od njih (Nijemaca) svašta", rekao je Milanović pa zaključio "To je dobro".

Komentirao prešutne minuse

Na pitanje o prešutnim minusima kaže kako se njime bave mnoge centralne banke.

"Znam da se HNB time bavi i druge centralne banke. Ali to je toliko političko pitanje da bi trebalo biti posao Vlade, parlamenta. Lijepo je da se centralna banka brine o potrošačima, ali ona bi se trebala baviti stabilnošću banka, a ovo ne utječe na stabilnost banaka nego na stabilnost ljudi i obitelji. Ako sam ja riješio švicarski franak i oni će ovo", rekao je.

Izbor predsjednika Vrhovnog suda

Na pitanje o izboru predsjednika Vrhovnog suda, oko čega se nikako ne uspijeva dogovoriti s Vladom, ali ni dobiti većinu u Saboru kaže: NNema novosti, predlažem da odaberu kandidata, to je dobar prijedlog".

Napomenuo je da i banke moraju zarađivati pa "gule i deru" ljude te im treba davati pravac i smjer.

Izvještaj SOA-e

Komentirao je i izvještaj Sigurnosno obavještajne agencije objavljen u nedjelju i kaže da nije zabrinut.

Što se tiče ugroza, kaže da je Hrvatska sigurnija nego ikad. 

"Postoje stvari koje možemo i ne možemo kontrolirati. Postoje i stvari koje ne znamo. Vidimo da ljudi i sustavi tromo reagiraju i na stvari koje svi vide. Hrvatska može biti mirnija nego ikad u povijesti. Ovo je prvi put da hrvatska politička zajednica ima vlast, jednako teritorij, i to teritorij od Prevlake do Piranskog zaljeva. To je velika stvari i obveza i odgovornost. To košta. Treba više ulagati u vojsku, a ne smanjivati proračun, inače nećemo moći održavati ovo što kupujemo. To košta, to plaćamo, nije to samo zrakoplov, to je streljivo, zalihe. niz toga. To sve skupa mora imao backup, backup, backup, to nije samo za pokazivanje", rekao je predsjednik.

O situaciji u regiji: "Beograd lupeta"

"Situacija na Kosovu nas direktno ne ugrožava, ali promatramo. Teško će u takvom gardu i jedni i drugi napredovati prema EU-u. Ja isto mogu pozvati na deeskalaciju. Kosovo je recipročno odgovorilo na ono što Srbija radi već 20 godina. Tko tu eskalira, ne znam. Kao što bi rekli u susjednoj državi ‘Vuk na svoju ovcu pravo ima, a tiranin na slaba čovjeka'", kaže predsjednik.

"Imamo neizvjesnu situaciju u regiji. Imamo Beograd koji lupeta o 'srpskom svetu'. Gledaj malo što je oko tebe da se ne zamjeriš susjedima previše", komentirao je situaciju u regiji i dodao kako je Subotica 1900. imala 100.000 stanovnika i 50 posto su bili Hrvati Bunjevci, no taj grad nije opstao jer je bio daleko. "Ta zajednica bila je veća od bilo koje zajednice Srba u Hrvatskoj, ali to nije 'hrvatski svet'", kazao je predsjednik.

O popisu stanovništva

"Ima ljudi koji ne mogu, ne znaju, nemaju pristup, pa moraju biti popisani. Računati da bi se to sve obavilo elektroničkim putem i vjerovati da je vjerodostojno je naivno", rekao je i napomenuo kako se za vjerodostojne podatke treba popisivati stanovništvo na terenu.

Kako će odlazak Merkel utjecati na Europu i proširenje, pitali su novinari.

"Imat ćemo za nekoliko dana ili tjedana samit o proširenju i neće se odlučiti ništa. U Crnoj Gori imamo situaciju da dio vlasti direktno odgovara Beogradu, to je problem", rekao je, dodavši kako takvu situaciju nemamo u Hrvatskoj i BiH.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju