Zločini u Vukovaru i Škabrnji samo djelomično istraženi i procesuirani

Zločini počinjeni u Vukovaru u razdoblju od početka ratnih sukoba do pada grada 18. studenoga 1991. te u mjestima u okolici samo su djelomično istraženi i procesuirani, upozorava udruga Documenta u kojoj podsjećaju da se na vukovarskom području još uvijek traže posmrtni ostaci oko 350 osoba.

Pročitajte i ovo 33. obljetnica Diljem Hrvatske zazvonila crkvena zvona u spomen na žrtve Vukovara: Evo kako je sve izgledalo Dan sjećanja FOTO Mladi u Vukovar stigli odjeveni u posebne majice: Pogledajte što piše

Unatoč činjenici da je za neka mjesta u okolici Vukovara provedena istraga, da su podignute optužnice, da su neki optuženici proglašeni krivima i osuđeni na bezuvjetne kazne zatvora, mnoga su ubojstva hrvatskih i drugih nesrpskih civila i hrvatskih branitelja, koja su se dogodila nakon okupacije, ostala neistražena i neprocesuirana, ističe Documenta.

Niz optužnica od Vukovara i Osijeka do Srbije

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podiglo je veći broj optužnica koje se odnose na zločine počinjene u Lovasu, Sotinu, Bogdanovcima, Ovčari (5 optužnica) i Vukovaru. Na temelju podignutih optužnica provedeni su ili se vode brojni kazneni postupci. Postupak za zločine u Lovasu ponovno je u fazi glavne rasprave, a nakon što je Apelacijski sud u Beogradu ukinuo osuđujuću presudu donijetu 26. lipnja 2012. protiv četrnaestorice pripadnika paravojnih formacija i bivše JNA.

Također, sredinom prosinca 2013. Ustavni sud Srbije usvojio je ustavnu žalbu jednog od optuženika u predmetu Ovčara, Saše Radaka, osuđenog na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u likvidaciji 200 ranjenika, bolesnika i medicinskih radnika. Documenta je početkom ove godine upozorila na odluku Ustavnog suda Srbije u predmetu Ovčara smatrajući da je u pitanju presedan koji ne doprinose pravdi za obitelji ubijenih na Ovčari.

Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru je, počevši od 1991. pa do 30. rujna 2013. pokrenulo kaznene postupke protiv 291 osobe, od čega je u tijeku prekid istrage u odnosu na 20 osumnjičenika, protiv 232 osobe je podignuta optužnica, 85 osoba je osuđeno, a protiv 53 postupak je nakon podignute optužnice još u tijeku.

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je pokrenulo kaznene postupke protiv 912 osoba, od čega je u odnosu na 33 osumnjičenika istraga u tijeku, protiv 16 osoba istraga je u prekidu, optuženo je 492 osobe, od čega je 96 osoba osuđeno, a u tijeku je kazneni postupak po podignutoj optužnici protiv 218 osoba.

Veliki dio postupaka pred sudovima u Hrvatskoj provedeni su u odsutnosti počinitelja koji su i danas nedostupni hrvatskom pravosuđu, a u niz predmeta suđenja su u tijeku ili još nisu ni počela. Tijekom 2011. od strane nadležnog županijskog državnog odvjetništva, podignute su optužnice protiv odgovornih zapovjednih osoba za ratne zločine nad zarobljenicima koji su počinjeni u logorima i zatvorima u Srbiji. Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu još uvijek nije pokrenulo kaznene postupke zbog prethodno navedenih zločina, iako navodni počinitelji borave na teritoriju Srbije.

Pred Haškim tribunalom Ovčara i Velepromet

Zbog brojnih zločina na području Vukovara poput ubojstava, deportacija, prisilnog premještanja, bezobzirnog razaranje stambenih, kulturnih i vjerskih objekata, pljačkanja javne i privatne imovine tužiteljstvo Haškog tribunala prikupilo je obilje dokaza na temelju kojih je pokrenuto šest kaznenih postupaka protiv devetoro optuženika - Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin, Miroslav Radić, Slobodan Milošević, Slavko Dokmanović, Franko Simatović, Jovica Stanišić, Vojislav Šešelj i Goran Hadžić.

Zločini počinjeni na poljoprivrednom dobru "Ovčara" predmet su optužbe protiv čak sedmero optuženika protiv kojih je pokrenuto pet kaznenih postupaka. Jedan je okončan pravomoćnom osudom u odnosu na Mrkšića i Šljivančanina, postupci protiv Miloševića i Dokmanovića obustavljeni su zbog smrti optuženika, dok su postupci protiv Hadžića i Šešelja u fazi donošenja prvostupanjske presude.

Zločin na "Veleprometu" također je predmet dva postupka u tijeku, protiv Šešelja i Hadžića. Petorica okrivljenika (Milošević, Hadžić, Šešelj, Simatović i Stanišić) navode se u zasebnim optužnicama kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata čiji je svrha bila stvaranje "Velike Srbije" nasilnim uklanjanjem većine nesrpskog stanovništava.

Documenta upozorava kako zločin počinjen na "Veleprometu" mora biti predmet detaljnog istraživanja i to stoga što sudbine mnogih žrtava, koji su do brutalnog odvođenja i razdvajanja od članova obitelji sa kojima su bili na "Veleprometu", gdje su pokušali potražiti pomoć i spas, do danas nisu razriješene. Obitelji znaju da su ih zadnji put vidjele, primjerice 19. studenoga 1991. i nakon toga im se gubi trag. Popisa žrtava s "Veleprometa" nema, ili nije javno dostupan. Žrtve navedene u postojećim optužnicama nisu sve žrtve koje su odvedene s "Veleprometu" i koje se do danas vode kao nestale.

Šešeljevo puštanje uoči obljetnice Vukovara udar na pravdu

Vojislav Šešelj koji trenutačno uživa privremenu slobodu iz "humanitarnih razloga" optužen je na Haškom sudu za govor mržnje kao zločin protiv čovječnosti, a optužnica protiv njega je, među ostalim, zasnovana na njegovoj "zapaljivoj", "ekstremno nacionalističkoj retorici" kojom je svoje sljedbenike pozivao na zločine. Svojim govorima pozivao je na progon Hrvata i poticano njihovo ubijanje na dva lokaliteta - stratištu između poljoprivrednog dobra Ovčara i Grabovo gdje su iz vatrenog oružja ubijena 246 nesrba iz vukovarske bolnice i "Velepromet" gdje su srpske snage među kojima su bili i tzv. Šešeljevi dragovoljci, izdvojili šest pojedinaca i ubili ih.

U predmetu Šešelj optužba je bila fokusirana na dokazivanje neposredne veze između njegovih govora i konkretnih zločina počinjenih kao izravna posljedica njegovih govora. Optužuje ga se kao supočinitelja - poticatelja u ubojstvima i progonima, a ne samo zbog izgovorene riječi kao takve.

Documenta podsjeća da je odluka o Šešeljevu privremenu puštanju na slobodu donesena upravo uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara. "Nije dugo trebalo da samozvani četnički vojvoda Vojislav Šešelj nastavi s ratno huškačkom retorikom i govorom mržnje, pokazujući time ne samo da nije spreman izraziti žaljenje, ni kajanje za počinjene ratne zločine, već upravo suprotno – da je i u buduće spreman podržati ovakvu vrstu politike u ime velikosrpske ideologije", ističu u toj udruzi.

"U kontekstu ovih činjenica, kada se na području Vukovara još uvijek traže posmrtni ostaci oko 350 osoba, a zločini nisu potpuno istraženi ni zločinci adekvatno ili uopće kažnjeni, posve je razumljivo da obitelji žrtava izražavaju nezadovoljstvo i sumnju u pravično suđenje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju te nezadovoljstvo sporim procesuiranjem zločina od strane pravosuđa Hrvatske i Srbije. Mnoge obitelji koje još uvijek čekaju informacije o sudbini svojih članova, ovaj čin doživljavaju kao još jedan u nizu udaraca u traženju pravde, koja bi, po svemu sudeći, za Vukovar mogla izostati", kažu u Documenti.

Do kraja nekažnjena i ubojstva civila u Škabrnji

Documenta podsjeća i da se na dan vukovarskog stradanja dogodio i zločin nad civilima u Škabrnji gdje su jugoslavenska vojska pod zapovjedništvom Ratka Mladića i paravojne srpske postrojbe mučili su i ubili 43 civila i 15 branitelja. Sljedećeg dana srpske paravojne formacije uz pomoć JNA ulaze u susjedno selo Nadin, gdje su ubili 14 hrvatskih civila.

Hrvatsko pravosuđe do sada je za Škabrnju donijelo samo jednu osuđujuću presudu protiv 26 okrivljenika od kojih je samo jedan bio prisutan tijekom suđenja pred Županijskim sudom u Zadru. Tijekom 2007. osuđena Edita Rađen je zatražila obnovu postupka te je oslobođena nakon ponovljenog suđenja. Nakon izručenja jedne od 25 osoba koje su osuđene u odsutnosti te ponovljenog suđenja u 2012. Renato Petrov je nepravomoćno oslobođen optužbi zbog nedostatka dokaza.

Pred Haškim sudom zbog zločina u Škabrnji osuđujuća presuda donijeta je protiv Milana Babića, koji je bio osuđen na 11 godina te Milana Martića koji izvršava kaznu u trajanju od 35 godina zatvora.

Haško tužiteljstvo je zbog Škabrnje teretilo i Slobodana Miloševića, koji je u međuvremenu preminuo, ali i Jovicu Stanišića te Franka Simatovića, bivše šefove Državne sigurnosti Srbije, koji su 2013. nepravomoćno oslobođeni krivnje. Haška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.