Završen EU projekt opremanja dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija u KBC Zagreb: "U potresu smo ostali bez 23 posto kapaciteta"

U sklopu projekta, koji je započeo 2017., financirano je uređenje i opremanje dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija u 17 klinika i kliničkih zavoda, pri čemu su 42 milijuna uložena u novu opremu, a 6 milijuna u adaptaciju i uređenje prostora, rečeno je na skupu kojem su prisustvovali ministar zdravstva Vili Beroš i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić.

Pročitajte i ovo Štrajk u zdravstvu Problemi na Rebru: "Dijete su morali vratiti iz operacijske sale na odjel, instrumentarka je odbila raditi" Priča Provjerenog Imaju karcinom, a zbog ovoga je njihovo liječenje bilo na čekanju: "Nije istina ovo što su govorili"

Beroš je je naglasio kako novi kapaciteti predstavljaju novu kvalitetu i iskorak u liječenju, što će poboljšati pružanje zdravstvene zaštite primjenom suvremenih metoda liječenja.

Najavio je i ulaganje u izgradnju treće faze razvoja KBC-a Zagreb te obećao da će Vlada pronaći način kako to financirati.

Pavić je istaknuo je kako je u zdravstvo u vrijeme ove Vlade investirano 1,7 milijardi eura iz EU fondova, čime je nadmašeno ugovaranje EU projekata na tom području za 700 milijuna eura.

Najavio je da će 120 od 200 milijuna dolara kredita od Svjetske banke biti usmjereno na obnovu zdravstva u Zagrebu nakon potresa.

KBC u potresu izgubio 23,7 posto kapaciteta

Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić rekao je kako je šteta od potresa na klinikama za ortopediju i dermatovenerologiju te Klinici za plućne boelsti Jordanovac procijenjena na 60 milijuna eura.

U potresu su izgubili 23,7 posto kapaciteta, odnosno 403 postelje i dio laboratorijskog prostora. Dugački redovi pred tijažnim kontejnerima odraz su toga što su izvan funkcije klinike za ortopediju na Šalati i Jordanovcu.

Mjesec dana od reaktivacije zdravstvenog sustava nakon koronakrize liste čekanja su narasle pa ih nastoje smanjiti.

"U ožujku je 79 posto naručenih pacijenata samo otkazalo narudžbe za pregled, u travnju također, tako da su nam liste čekanja porasle za 10 dana na MR, za osam dana na MSCT i za tri dana PET-CT2", rekao je Ćorušić.

Liste čekanja nastoje smanjiti tako da 20 posto radnog vremena rade popodne, a Klinički zavod za radiologiju, gdje su liste najduže, radi cijeli dan u dvije smjene do 21 sat.

Zasad je najduža lista čekanja na pretragu magnetskom rezonancom, a iznosi više od 300 dana.