Stanje u zdravstvu moglo bi krenuti nabolje kada bi se napokon donio Zakon o zdravstvenoj zaštiti. No zakon iako je najavljivan i trebao je ove godine stupiti na snagu, nestao je i više se ne spominje. A pacijenti i dalje čekaju, jer liječnici opće prakse imaju i do 2.000 onih za koje bi se trebali kvalitetno brinuti.

Galerija


Na jednog obiteljskog liječnika je 2000 pacijenata, silna administracija i nemogućnost da iz domova zdravlja odu u privatnike, odnosno u koncesiju. To je samo dio problema na koje već godinama upozoravaju obiteljski liječnici.

Vezani članci Ranko Ostojić Ostojić: "Mnogi su građani ugroženi, zdravstvo je fokusirano samo na pacijente s koronavirusom" Ginekološka ambulanta, ilustracija Dramatičan apel zadarskih ginekologa: "13.000 žena ostalo je bez liječnika, od njih je 600 trudnica"

"Nemamo mladih doktora koji su zainteresirani pod ovim uvjetima raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, nama rupe krpaju umirovljenici", rekla je Ines Balint, obiteljska liječnica.

Liječnici su sve stariji, nema ih tko mijenjati, a potrebe pacijenata su sve veće. To se najviše osjeti u manjim mjestima.

"Mislim da je premalo doktora. Gledam sad ovdje u ovom hodniku, to ne može doći na red danas trećina tih ljudi", rekao je pacijent Branko Hrkalović iz Otočca.

"Možda bi trebalo ubaciti još kojeg liječnika, da ljudi ne čekaju", rekla je pacijentica Ruža Pleša iz Otočca.

Obiteljski liječnici jedini izlaz iz ovoga vide u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

"Ispravit će se tim Zakonom ona nepravda koja sad postoji - da 30% liječnika primarne zdravstvene zaštite moraju biti zaposlenici domova zdravlja, konačno će završiti reforma primarne zdravstvene zaštite i napokon ćemo moći zbrinjavati 80% zdravstvenih problema naših stanovnika", dodaje Balint.

Iako je ministar zdravstva naveliko govorio kako će Zakon o zdravstvenoj zaštiti zaživjeti početkom ove godine, od toga ništa. Sada iz ministarstva napominju da je postupak u tijeku, te će u idućem razdoblju uslijediti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

Obiteljski liječnici o svemu su obavijestili i premijera, koji im se do danas nije javio. "Ne dođe li do usvajanja ovog Zakona, na žalost, mi i dalje ostajemo u jednom diskriminirajućem položaju", rekla je obiteljska liječnica Nataša Ban Toskić.

Bolnički liječnici, koji su sudjelovali u izradi nacrta Zakona, kažu kako je pun nedorečenih i loših rješenja koja bi mogla samo dodatno urušiti zdravstveni sustav.

"U ovom novom prijedlogu je napisano kako bi svaki liječnik mogao pristati raditi preko 48 sati ukoliko to sam želi. No, međutim, nigdje nije definirano obveza poslodavca, odnosno osiguranje samih liječnika u slučaju bilo kakovog incidenta na radnom mjestu", rekla je Ada Barić Grgurević iz HUBOL-a.

"Zakon konkretno ne percipira trenutnu situaciju gdje fali u ovom trenutku gotovo 2000 bolničkih liječnika, ne percipira da bi kroz sljedećih 10 godina da će 4000 specijalista otići u mirovinu", rekao je Ante Zvonimir Golem iz Hrvatske liječničke komore.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora biti na korist i zdravstvenih radnika i pacijenata. Upravo će on odrediti budućnost zdravstvenog sustava za idućih nekoliko godina.

Podsjetimo, Hrvatska sve lošije stoji na ljestvici o kvaliteti i dostupnosti zdravstvenih usluga. Istraživanje Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa pokazalo je da je prošle godine Hrvatska bila na 26. mjestu od ukupno 35 europskih zemalja. U odnosu na 2016., pali smo za sedam mjesta na ljestvici. Od zemalja u okruženju od Hrvatske su bolje Slovenija, Srbija pa čak i Makedonija. Najveći problem su preduge liste čekanja te i dalje visoka smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr