EHCI analizira zdravstvene sustave 35 zemalja kroz 45 indikatora, prateći područje poštivanja prava pacijenata i njihovu informiranost, dostupnost liječenja, zdravstvene skrbi i lijekova te ishode liječenja.
U izvješću se navodi da hrvatsko zdravstvo, unatoč skromnijem izdvajanju za zdravstvo po glavi stanovnika, primjenjuje vrlo napredne i skupe postupke poput transplantacije bubrega, po čemu je Hrvatska s 45 transplantacija na milijun stanovnika na europskom vrhu. No lani je došlo do značajnog pada, ponajprije u dostupnosti zdravstvene usluge i ishodima liječenja.
Prema analizi EHCI-a, u 2017. godini povećane su liste čekanja, pa su hrvatski pacijenti teže dolazili do usluga bolničkih specijalista, operativnih zahvata i pretraga CT-om.
U izvješću se navodi kako je u Hrvatskoj i dalje visoka smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, te se ne postižu dovoljno dobri rezultati u prevenciji visokog krvnog tlaka, pušenja i alkohola. Također, bolesnicima su i dalje teže dostupni novi lijekovi za rak, artritis i smanjenje kolesterola u krvi.
Najboljima u Europi ocijenjeni su zdravstveni sustavi Nizozemske, koja je osvojila 924 od mogućih 1000 bodova, i Švicarske s 898 bodova, koje su se time približile maksimalnom ispunjenju kriterija EHCI-a.
Iza Nizozemske i Švicarske među najbolje ocijenjenim europskim zemljama su Danska (864), Norveška (850) i Luxemburg (846).
Hrvatska je ove godine dobila 620 bodova te je u odnosu na lani pala za 83 boda, čime se svrstala u donji dio ljestvice među 35 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Na ljestvici su ispred Hrvatske i susjedne Slovenija (726), Srbija (673) i Crna Gora (623).
Najlošije ocjene, s obzirom na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, dobila je Rumunjska (439), a slijede Bugarska (548), Grčka (569), Litva (574) i Mađarska (584). (Hina)
