Nemamo kud nego prihvatiti zakon koji će pomoći očuvanju radnih mjesta u doba krize, ističu iz HNS-a i IDS-a, a iz HDZ-a procjenjuju da će se potporama zaustaviti negativni trend stope nezaposlenosti koja je u lipnju dosegla 14 posto. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Miljenko Pavlaković naveo je da će se ove godine za potpore poslodavcima u zadržavanju radnih mjesta osigurati 200 milijuna kuna.
Objasnio je da bi poslodavcima, koji su u problemima zbog krize te skraćuju radni tjedan s 40 na 32 sata (uvode neradni petak), država pomogla s plaćanjem do 20 posto doprinosa te 10 posto neto plaće, odnosno 13 posto za radnike koji imaju djecu. Te bi potpore išle preko Zavoda za zapošljavanje, a predložene izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju vodile bi smanjenju naknada za nezaposlene, jer bi se ta naknada vezivala za minimalnu plaću, a ne, kao do sada, prosječnu plaću zaposlenika.
'Pitanje je da li će radnici pristati na skraćivanje radnog tjedna jer to znači i proporcionalno smanjene plaća', ustvrdio je IDS-ov Damir Kajin. Dodao je i da je riječ o iznuđenom zakonu kojim se želi spasiti ostatke ostataka hrvatske industrije. HNS-ova Danica Hursa upozorila je kako je stopa nezaposlenosti u prvih šest mjeseci ove godine pet posto veća nego u istom razdoblju lani. Zabrinjava ju podatak da je od 12.431 novoprijavljenih na burzi njih više od polovice tamo jer su ostali bez posla.
Davorko Vidović (SDP) kaže kako podupire ideju iz zakona, po načelu socijalne pravde da je bolje ikakva nego nikakva plaća, ali i upozorava da Vlada promašeno predlaže da se naknade isplaćuju preko Zavoda za zapošljavanje. 'Naopako je da nezaposleni financiraju zaposlene', poručio je Vidović, ocijenivši kako je teško povjerovati da će se takvo zakonske rješenje u praksi i provoditi. (Hina)
