Država će za ovu mjeru ukupno izdvojiti 16 milijuna kuna, ali iz proračuna za sljedeću godinu. Svake godine, poticaji su sve manji i manji. Prije 20 godina iznosili su 1250 kuna, danas su pali na 60. Ipak, ako već štedite, bolje je novac držati u štedionicama nego na računu. "Kamate na oročenu štednju i na te dulje rokove su izuzetno niske. A ovdje, u stambenoj štedionici, osim same te kamate koju ostvarujete kad štedite, dobivate i taj državni poticaj. U konačnici, opet se na kraju isplati imati i jedno i drugo. Bolje nego na oročenju samo jedno'', ističe financijski savjetnik Hrvoje Travnikar.
Pročitajte i ovo
Uzmimo za primjer da na godinu štedite 5000 kuna uz kamatnu stopu od 1,67 posto, što bi bio prosjek koji nude stambene štedionice. Od države ćete godišnje dobiti 60 kuna, i u roku od 5 godina uštedjeti 26 590 kuna. Dakle, od kamata i države zaradit ćete 1590 kuna.
Ipak, država ne želi da štedite, već da dižete kredite. Od ove godine kreće nova runda sufinanciranja stambenih kredita. Istovremeno, cijene stanova rastu. Samo u Zagrebu, prosječni kvadrat iznosi 1900 eura. "To je, između ostalog, i radi dnevnog najma. Djelomično je to radi državnih subvencija za kupovinu nekretnina, i cijene skaču jer je ponude malo'', objašnjava Lana Mihaljinec Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.
Hrvati u bankama štede više od 200 milijardi kuna. Na svaku kunu poticaja za štednju, državi se vraćaju dvije kroz PDV, prodaju stanova i druga ulaganja. Ipak, tako dugoročno hrvatska Vlada ne razmišlja.
