Vlada razmatra nekoliko modela vraćanja dugova HAC-a i ARZ-a

Vlada je uvijek razmatrala nekoliko modela vraćanja dugova Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ), pri čemu je monetizacija najpovoljnija s obzirom na taj cilj, rekao je dobro upućen izvor, komentirajući današnje napise u dnevnom tisku kako postoji rezervni plan za monetizaciju - privatizacija HAC ONC-a.

Pročitajte i ovo sasuo paljbu po svima Plenković: "Milanović više kao predsjednik ne postoji! On to jako dobro zna. Trebao bi podnijeti ostavku" Na sjednici Vlada objavila nove cijene goriva

Prema medijskim napisima, Vlada ima rezervni plan za monetizaciju autocesta, ako Ustavni sud odobri održavanje referenduma o monetizaciji i ako ona na referendumu propadne. U tom slučaju, piše današnji Jutarnji list, Vlada planira privatizaciju tvrtke za održavanje i naplatu autocesta, HAC-ONC-a kroz model inicijalne ponude dionica (IPO).

Po tome scenariju, ARZ bi bio pripojen HAC-u, a potom bi država kroz HAC dala na prodaju 51 posto vlasništva u HAC-ONC-u koje bi ponudila domaćim mirovinskim fondovima, zaposlenicima u HAC-u te ostalim građanima. Na taj način, prikupilo bi se 1,2 milijarde eura.

Sugovornik kaže da Vlada cijelo vrijeme razmatra više modela koji bi osigurali vraćanje dugova HAC-a i ARZ-a, koji ukupno iznosi 4,2 milijarde eura. Pritom ističe da je monetizacija najpogodniji način s obzirom na cilj, a to je vraćanje dugova.

Ministarstvo: Ponuđači u procesu monetizacije autocesta NISU povukli ponude

Provedbom modela o kojem pišu današnje novine, ukupni dug autocestovnog sektora smanjio bi se samo za trećinu, a dvije trećine ostale bi nepokrivene, dok je monetizacija znatno perspektivnija u tom pogledu, kaže izvor. Dodaje također da bi ARZ u svakom od razmatranih modela bio pripojen HAC-u.

Krajem prošle godine pristigle su neobvezujuće ponude za koncesiju hrvatskih autocesta. Ponude su navodno dostavili investicijska banka Goldman Sachs, zajedno s hrvatskim mirovinskim fondovima, austrijski Strabag i australska Macquarie grupa.

Uslijedili su pregovori s ponuđačima koji bi trebali potrajati četiri mjeseca. U travnju bi natjecatelji trebali biti pozvani na predaju obvezujućih ponuda, a potom bi bio proveden odabir najpovoljnije ponude. Odabrani natjecatelj imao bi rok od tri mjeseca da zatvori financijsku konstrukciju i uplati jednokratnu koncesijsku naknadu u državni proračun.

No, cijeli je taj proces u sjeni mogućnosti raspisivanja referenduma na kojem bi se građani izjašnjavali jesu li za monetizaciju. Za raspisivanje referenduma inicijativa "Ne damo naše autoceste" prikupila je dovoljan broj potpisa, a saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav predložio je da se referendumsko pitanje uputi na ocjenu ustavnosti, o čemu će danas glasovati Sabor. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook