Objavljeni zanimljivi podaci: Sve je više stranih državljana u hrvatskim zatvorima

Ukupan broj osoba koje su se nalazile u zatvorskom sustavu RH tijekom 2024. veći je za 16,57 posto u odnosu na broj osoba tijekom 2023. godine, stoji u Vladinom godišnjem izvješću o radu zatvorskog sustava predstavljenom u četvrtak.

tri vijesti o kojima se priča Policija na terenu Užas na istoku Hrvatske! U rijeci pronađeno tijelo Pojačane aktivnosti Članica NATO-a proglašava izvanredno stanje: "Mogući su i daljnji koraci" Potraga u tijeku Međimurje pod opsadom, policajac poslao poruku ubojici: "Ako ovo vidi ili sluša..."

U Vladi preciziraju kako je tijekom prošle godine u zatvorskom sustavu zaprimljena 12.381 osoba lišena slobode te odgajanici, a ako se tome pridodaju osobe koje su se na početku godine već zatekle u zatvorskom sustavu, tijekom 2024. u zatvorskom sustavu nalazilo se ukupno 16.826 osoba lišenih slobode i odgajanika.

Među onima koji su zaprimljeni u 2024., najviše je istražnih zatvorenika, njih 51,53 posto, te zatvorenika na izvršavanju kazne zatvora i maloljetnika, odnosno mlađih punoljetnika na izvršavanju kazne maloljetničkog zatvora odnosno njih 28,18 posto. Slijede prekršajno kažnjeni s 19,93 posto, dok odgajanici s 0,36 posto čine vrlo mali udio u ukupnoj populaciji novoprimljenih.

S obzirom na spol, velika većina bila je muškog spola, njih 93,64 posto dok žene čine 6,36 posto. Ovakav trend razdiobe prema spolu relativno je stabilan tijekom godina, stoji u izvješću.

U odnosu na 2023. kada je u zatvorskom sustavu zaprimljeno 2333 stranih državljana (457 državljana zemalja članica EU i 1876 državljana drugih zemalja), u 2024. godini zaprimljeno je 3508 stranih državljana (852 državljana zemalja članica EU i 2656 državljana drugih zemalja), što predstavlja povećanje za 50,36 posto.

Najviše novoprimljenih osoba lišenih slobode je iz Bosne i Hercegovine (626) i Srbije (439), no značajan je i broj osoba koje dolaze iz udaljenijih zemalja i drugih govornih područja. Primjerice, 270 državljana Ukrajine, 195 državljana Moldavije, 139 državljana Turske, 109 državljana Albanije, 102 državljana Sirije i 102 državljana Kosova.

Iz zemalja članica EU najviše je zaprimljenih državljana Rumunjske, njih 273, a slijede 101 državljanin Poljske i 61 državljanin Bugarske, navodi se u izvješću.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, na izvršavanje mjere istražnog zatvora u 2024. godini zaprimljeno je 6380 zatvorenika, od čega je 448 žena odnosno 7,02 posto.

U istražni zatvor zaprimljeno 75 maloljetnika i 7 maloljetnica

Istražni zatvorenici u odnosu na ukupan broj zaprimljenih osoba lišenih slobode 2024. godine čine 51,53 posto te populacije. U odnosu na 2023. došlo je do povećanja broja novoprimljenih istražnih zatvorenika od 15,1 posto, dok je u odnosu na 2020. godinu povećanje 39,53 posto.

U odnosu na vrstu kaznenog djela, 2024., najviše je bilo istražnih zatvorenika zbog kaznenih djela protiv javnog reda, protiv osobne slobode, protiv imovine, protiv braka, obitelji i djece, zatim protiv života i tijela, protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, te ostala kaznena djela.

Kaznena djela s najviše počinitelja su djela protiv javnog reda, njih 1850 ili 29 posto. U odnosu na prethodno izvještajno razdoblje bilježi se najveći porast od 500 zatvorenika ili 27 posto, a posebno u odnosu na kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH, kojih je u 2024. godini novoprimljeno 1584, što je 85,6 posto počinitelja kaznenih dijela protiv javnog reda.

U odnosu na duljinu trajanja istražnog zatvora, najviše istražnih zatvorenika koji su se 31. prosinca 2024. godine nalazili u istražnom zatvoru, njih 610 boravilo je u istražnom zatvoru od jednog do tri mjeseca, dok je preko 30 mjeseci ovu mjeru izvršavalo 17 istražnih zatvorenika.

U odnosu na dob u strukturi istražnih zatvorenika prevladavaju istražni zatvorenici (oba spola) u dobi od 30 do 40 godina.

U izvješću se ističe kako je u istražni zatvor u 2024. godini zaprimljeno 75 maloljetnika i sedam maloljetnica.

Kod maloljetnika u istražnom zatvoru najzastupljenija su bila kaznena djela poput razbojništava i teških krađa, potom protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma i kaznena djela protiv osobne slobode, a kod maloljetnica su najzastupljenija bila kaznena djela kao što su krađe, teške krađe, razbojništva i iznude.

Navodi se i da je prosječno vrijeme boravka maloljetnika i maloljetnica u istražnom zatvoru bilo mjesec i 13 dana.