Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Danas je održana prva sjednica Vlade Republike Hrvatske nakon ostavke Radimira Čačića. Središnja tema bila je rebalans proračuna.


Ministri koji su dolazili na sjednicu kazali su kako odlazak prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića nije udar na Vladu te da je ona stabilna, a koalicija nije destabilizirana. Ministrica Milanka Opačić komentirala je odlazak Čačića iz Vlade osvrnuvši se na njegovu posebnu energiju koja će nedostajati. Ministar Slavko Linić smatra da nitko u Vladi nije nezamjenjiv te da ima mnogo ljudi koji mogu obavljati dosadašnji Čačićev posao. Željko Jovanović pak kaže da je nezamjenjiv samo jedan čovjek - premijer. 'Sve ostalo se može nadoknaditi', dodao je.

Vezani članci Siv Jensen, šefica norveške Napredne stranke Zbog povratka podupirateljice terorista u zemlju pala norveška vlada Zoran Milanović, Katarina Teklić, Marko Jelić, i Andrej Plenković Milanovićeve izjave o Kninu uznemirile njegove građane: "Malo to vrijeđa, jednostavno vrijeđa"

Ministrica Vesna Pusić potvrdila je da se čula s Čačićem, ali da će nakon sastanka predsjedništva HNS-a na konferenciji za novinare u 16 sati reći do kakvih promjena će doći u stranci vezano za njegov odlazak. Nitko nije mogao potvrditi tko će preuzeti ulogu Prvog potpredsjednika Vlade niti Čačićev resor - Ministarstvo gospodarstva.

Na samoj sjednici Vlade nitko se nije osvrtao na Čačićevu ostavku. Odmah na početku premijer Zoran Milanović dao je riječ ministru financija Slavku Liniću koji je obrazložio prijedlog rebalansa proračuna.

Linić: Stanje je 'vrlo kritično'

Ocijenivši stanje domaćeg gospodarstva 'vrlo kritičnim', Linić je nabrojao sve mjere donesene s ciljem ublažavanja krize. Spomenuo je ukidanje parafiskalnih nameta, smanjenje zdravstvenog doprinosa i povećanje granice za ulazak u sustav PDV-a.

'Pored svih mjera, do gospodarskog rasta nije došlo. Procjenjujemo da će do kraja godine pad biti iznad 1,5 posto. Ni pored dobre sezone nismo uspjeli u trećem kvartalu polučiti veći gospodarski rast, to očekujemo u zadnjem kvartalu jer je uslijedilo nekoliko isporuka brodova naših brodogradilišta, krenula je [sisačka] željezara, pretpostavljamo da će i petrokemija na Krku krenuti krajem godine', rekao je Linić i istaknuo da taj očekivani rast u zadnjem kvartalu ipak neće imati značajniji učinak na očekivani pad na razini godine.

'Dokapitalizacijom HBOR-a ušli smo u direktne projekte investiranja što je dovelo do pada kamata. Pored svega toga, nismo vidjeli veći rezultat na padu nelikvidnosti, još uvijek iznos blokiranih računa iznad 44 milijarde kuna', dodao je ministar još jednom zaključujući kako su kretanja 'vrlo, vrlo loša'. Dodao je i da se može samo pretpostaviti što bi se dogodilo da Vlada uopće nije uvodila mjere koje je ranije naveo.

Govoreći o povećanju proračunskih rashoda u iznosu od 1,5 milijardi kuna, Linić se pohvalio da, neovisno o tome, 'imamo nominalno smanjenje rashoda za skoro 1,1 milijardu kuna u odnosu na 2011. godinu'. Manjak proračuna povećava se za 100 milijuna kuna te zadržava na razini od 10 milijardi kuna.

'Ovo nisu antirecesijske mjere, to je vokabular iz 70-ih i 80-ih'

Premijer Milanović je prijedlog rebalansa nazvao 'proračunskom prilagodbom', a ne štednjom. 'Štednja je kad stavljaš na stranu neki višak, nešto čega si se odlučio odreći i gledati kako raste za neko drugo vrijeme', rekao je premijer, dodajući kako se u rebalansu ne radi ni o antirecesijskim mjerama.

Na jučerašnjem saborskom aktualnom prijepodnevu, nekoliko HDZ-ovih zastupnika tražilo je da navede deset antirecesijskih mjera koje planira predložiti do kraja godine, što je tada ocijenio 'sitnim provokacijama'. Svoj je stav pojasnio na sjednici Vlade: 'Ovo nisu antirecesijske mjere, ovo je racionalno i odgovorno upravljanje državnim financijama. Antirecesijske mjere mi uvijek zvuči kao vokabular iz 70-ih i 80-ih godina. Na zapadu postoji izraz rast i radna mjesta, tamo nema antirecesijskih mjera. Postoje mjere fiskalne konsolidacije te mjere i politike za radna mjesta i gospodarski rast', rekao je premijer.

Teret krize zajednički moraju podnijeti i javni i realni sektor

Milanović je spomenuo i porast proračunskih rashoda koji se, prema njemu, dogodio jer je zatečeno stanje koje se ne može promijeniti u godinu dana. 'U Hrvatskoj je evo četvrta ili peta godina krize, a nije se mijenjalo ništa. Sada smo prvi put napravili neke promjene i prilagodbe', rekao je priznajući kako ni ove godine nije dirano nijedno pravo zaposlenih u javnom sektoru. 'Moramo se zapitati koliko je to dugoročno moguće. Trudit ćemo se da stvorimo klimu za rast, ali moramo shvatiti da više ne možemo imati ovoliki teret javne potrošnje, da nam je gospodarstvo palo, a da je proračun ostao isti', dodao je.

'Trenutno imamo skoro 1,3 milijuna građana na tržištu koji rade, a izloženi su nepogodi krize. Neki ne znaju što će biti sutra. Imamo i nas 250.000 koji smo nešto sigurniji. Ovaj teret krize moramo podnijeti zajednički', zaključio je Milanović.

'Gradnja LNG terminala nije gradnja ringišpila'

Nakon kraćeg izlaganja ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, koja je spomenula nedavni posjet državnog izaslanstva Kataru, Milanović se opet osvrnuo na kritike HDZ-ovaca na aktualnom prijepodnevu.

'Jučer je nekima u Saboru trebalo objašnjavati što je to LNG terminal. To nije ringišpil da ga gradite pa prodajte žetone. (...) Neki ne razumiju da će nam Katar 25 godina isporučivati sirovinu i da tek s time imamo LNG terminal. Nama treba dobavljač, ne možemo plin dovoditi s Bundeka ili Jaruna. Kada to imaš, onda imaš i sve ostalo, a kada se još povežeš s Poljacima, onda je to zaokružena europska priča', rekao je premijer.

Milanović protiv olakšavanje provedbe referenduma: To je idealan prostor za populiste

Jedna od točaka na dnevnom redu Vlade bila je i davanje mišljenja Saboru i prijedlogu ustavnih promjena koji je stigao od Hrvatskih laburista, a podržavaju ga HDZ-ovci, pravašica Ruža Tomašić, ali i Vladin koalicijski partner Milorad Pupovac. Prijedlog se svodi na olakšavanje provedbe referenduma smanjivanjem potrebnog broja potpisa na pet posto od ukupnog broja birača.

Milanović je predložio, a Vlada izglasala, negativno mišljenje o ovom prijedlogu, objašnjavajući kako mu nisu najjasniji motivi predlagatelja.

'Kada bi se smanjio prag s 10 na 5 posto birača, to znači da bi onaj tko na izborima nije ni blizu jak da se kroz institucije postavi kao demokratska vlast, dobio svako malo mogućnost opstrukcije', rekao je Milanović i dodao da bi u takvim slučajevima svi građani drugačijeg mišljenja od pokretača referenduma bili zapravo prinuđeni izaći na birališta.

'Netko će sada spomenuti Švicarsku koja referendume ima stalno. Je, ali je jedina takva. U Sloveniji imaju referendume stalno, ali se žele toga otarasiti. U Velikoj Britaniji nikada ne izlaze na referendum, imali su samo dva u povijesti', naveo je premijer. Kaže da je referendumima sklon u situacijama kao što su izmjene europskih ugovora, kada dolazi do 'tektonskog pomicanja arhitekture i strukture s kojom smo ušli u EU'.

'Ali svako malo imati referendum na inicijativu manjine... Posljedice su da jedna manjina blokira sustav i tjera cijelu naciju na izjašnjavanje. Ako je u dva tjedna bilo moguće 800.000 potpisa skupiti, onda je i u četiri tjedna moguće skupiti njih 400.000. U protivnom sam sumnjičav prema motivima predlagatelja, više mi djeluju opstruktivni, a manje demokratski. Ako napravimo i ovu izmjenu, imat ćemo referendum nekoliko puta godišnje, a poticat će ih oni koji nemaju ni približno snage da se nametnu kao vlast. To je idealan prostor za populiste, a mi smo ipak predstavnička demokracija', zaključio je svoje izlaganje Milanović.

Na dnevnom redu otvorenog dijela sjednice je Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, nacrti prijedloga izmjena i dopuna financijskih planova Hrvatskih voda, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatskih cesta, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i izmjena i dopuna Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika.

>> VIDEO i FOTO Radimir Čačić podnio ostavku na sve funkcije u Vladi!

Također, Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2012. Vlada će razmotriti i prijedloga zakona o sanaciji javnih ustanova, izmjene i dopune Zakona o platnom prometu, s nacrtom konačnog prijedloga zakona, Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja.

Među ostalim točkama dnevnog reda je prijedlog odluke o produženju primjene Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. do 1. srpnja 2013., izvješće o provedbi plana humanitarnog razminiravanja i utrošenim sredstvima za 2011. i prijedlog plana za 2012.; izvješća o provedbi mjera iz akcijskih planova uz Strategiju suzbijanja korupcije donesenih 2008. i 2010. godine.

Sjednica se održava dan nakon što je sud u Kapošvaru donio pravomoćnu presudu Radimiru Čačiću da u roku dva mjeseca mora krenuti na izdržavanje zatvorske kazne zbog prometne nesreće u Mađarskoj u kojoj su 2010. godine smrtno stradale dvije osobe.

Čačić je za odluku doznao od predsjednika Josipovića u avionu dok se veliko hrvatsko izaslanstvo vraćalo iz Katara. Nekoliko sati nakon toga Čačić je zajedno s premijerom Milanovićem izašao pred novinare i objavio da podnosi ostavku na sve svoje funkcije u Vladi.

Čačić je osuđen na 22 mjeseca zatvora, no postoji mogućnost, kako je rekao njegov odvjetnik Čedo Prodanović, da se kazna zatvora nakon 11 odsluženih mjeseci preinači u uvjetnu. (T.Š./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook