Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Stručnjak za međunarodno pravo mora i pomorsko pravo Igor Vio tvrdi kako postoji određena podvojenost u nastupu Bruxellesa u pogledu ZERP-a jer se s jedne strane pojačavaju pritisci prema Hrvatskoj da se problem hitno riješi, a s druge se ne čini ništa da se organiziraju pregovori koji bi to omogućili, već se upućuje Hrvatsku i Sloveniju da same riješe taj navodno bilateralni spor.


U intervjuu "ZERP ne priječi pristup Hrvatske Europskoj uniji", u najnovijem broju tjednika "Fokus", Igor Vio, s Pomorskog fakulteta u Rijeci, ističe kako je smiješno da se pritom spominje Sloveniju, koja ima dva ribarska broda, a ne Italiju koja ima 800 brodova.

Vezani članci Andrej Plenković Plenković najavio: Hrvatska će u ponedjeljak proglasiti isključivi gospodarski pojas Slika nije dostupna Bruxelles: Još nema rješenja za ZERP

Smatra kako iza svega stoji namjera da prije početka bilo kakvih pregovora o ZERP-u, a zbog usporenih pregovora o pristupanju EU, hrvatska Vlada podlegne pritiscima i u Saboru ponovno donese odluku o suspenziji ZERP-a za članice EU.

"To je zamka u koju hrvatska politika nikako ne bi smjela upasti, već treba ustrajati na suverenim pravima koja Hrvatska ima na temelju Konvencije UN-a o pravu mora, a uživa ih i većina obalnih država članica EU-a", tvrdi Vio, napominjući kako naši političari moraju shvatiti da je pitanje ZERP-a od nacionalnog interesa.

Smatra kako ni Italija niti Slovenija ne će požurivati susret o ZERP-u na bilo kojoj razini, zbog toga što nemaju nikakvih valjanih argumenata koje bi u tim razgovorima mogle iznijeti protiv ZERP-a.

"Rimu vjerojatno odgovara ovaj status quo jer su političke pritiske na Zagreb prepustili Bruxellesu i Ljubljani, dok talijanska ribarska flota, unatoč nadzoru mjerodavnih tijela RH, i dalje de facto nesmetano koristi resurse ZERP-a", napominje te dodaje kako Zagreb treba ustrajati da odmah započnu pregovori u svrhu postizanja sporazuma o ribarstvu.

Po njegovim riječima proglašenje ZERP-a u potpunosti je kompatibilno s članstvom u Europskoj uniji, koja je i sama stranka Konvencije o pravu mora iz 1982., pa je neshvatljivo i nedopustivo, kako navodi, uvjetovati nastavak pregovora o pristupanju Hrvatske EU odustajanjem od primjene ZERP-a.

"Hrvatska se treba postaviti čvrsto jer nije prihvatljivo učlanjivati se u klub koji nema jednaka pravila za sve članove", izjavio je, dodavši kako je potpuno neprihvatljiva prijetnja sankcijama, jer se sankcije primjenjuju protiv nekoga tko krši propise, a ne protiv onoga tko ih poštuje i na međunarodnim konvencijama temelji svoja suverena prava.

Smatra kako je Hrvatska počinila osnovnu grješku proglasivši ZERP umjesto gospodarskog pojasa te da bi taj propust valjalo ispraviti, po uzoru na Finsku, Island, Kanadu, SAD i druge države, koje su bile proglasile ribolovne zone, da bi ih kasnije zamijenile isključivim gospodarskim pojasima.