Novi zakon o upravljanju i održavanju zgrada pozdravljaju i udruge suvlasnika i udruge upravitelja. No, mnogi se pitaju koliko će on biti provediv.
Novi zakon uvodi decidirana pravila i obveze, ali i kazne za nepoštivanje. Naime, predstavnici suvlasnika kao mali bogovi u zgradama, pojedinci koji opstruiraju napredak ili popravak, upravitelji koji obave ili ne obave ono što bi trebalo - takva je realnost u mnogim zgradama diljem Hrvatske.
''Čim stvari nisu regulirane, ljudi uzimaju pravo i pravdu u svoje ruke i ponašaju se kako god žele i misle'', upozorava državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir.
Pročitajte i ovo
Ništa od malih zelenih
Pentagon o opaženim NLO-ima: "U popularnoj kulturi vlada narativ..."
Prijedlogom zakona pokušava se uvesti red. Zgrade, prema prijedlogu novog zakona, postaju zajednice suvlasnika - pravna osoba s pravnom osobnošću, a to znači da dobiva vlastiti OIB. To bi trebalo pojednostaviti bilo kakve tužbe koje su ionako jedino rješenje za mnoge najtvrdokornije probleme poput prisilne naplate pričuve, isključenja iz suvlasničke zajednice, ali i potencijalne situacije.
Hodate zgradom i padne vam nešto na glavu: Tko je odgovoran?
Predsjednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada Dejan Bodul objašnjava na vrlo plastičnom primjeru, pogotovo s obzirom na stanje zgrada nakon potresa: ''Zamislite da hodate zgradom i padne vam nešto na glavu. Postavlja se pitanje tko je odgovoran. Ovaj zakon definira pravnu zajednicu i vi ćete sad moći tužiti tu zajednicu suvlasnika za takvu stvar. Prije ste morali tužiti sve suvlasnike pa netko umre ili netko proda stan - to su bili veliki problemi s procesnog aspekta.''
''Upravitelj je za svaku svoju obvezu dobio i prekršajnu sankciju što je apsolutno otežavajuća okolnost pa računamo da će nekakvu odgovornost morati preuzeti i predstavnik suvlasnika'', upozorila je predsjednica Upravnog odbora Udruge upravitelj Andrea Markešić.
Andrea Markešić, predsjednica Upravnog odbora Udruge upravitelj
Foto:
DNEVNIK.hr
Kazne će biti visoke
Propisane su kazne pa tako one za suvlasnike i za upravitelje idu do 5000 eura. Neće više moći biti opstrukcija popravaka, neće moći biti samovolje oko zajedničkih dijelova zgrade, nema rušenja zidova i novih otvora na starijim zgradama, zatvaranja lođa i balkona, stavljanja vanjskih klimatizacijskih uređaja na pročelja i slično.
Kućni red neće više biti mrtvo slovo na papiru, već će biti obvezujuć i iz njega će proizlaziti kazne tako što će se pričuva povećati za trostruko onima koji ga se ne pridržavaju. Kućni red će dodatno urediti pravilnik koji će donijeti resorno ministarstvo. ''Sad će se pod određenim pretpostavkama moći kazniti osobe koje ne dolaze na sastanke ili ne poštuju kućni red'', dodao je Bodul.
Pročitajte i ovo
Uskoro počinje bušenje
Mali hrvatski grad vijest je na svjetskoj burzi: Stigla velika tvrtka i već se priča o milijunskim ulaganjima
Ako ne izglasaju plan održavanja zgrade, suvlasnici će morati plaćati peterostruku pričuvu sve dok ga ne izglasaju. Jasno se definira izvanredno i redovno održavanje. Što su hitni popravci, što nužni, a što investicijski. ''Suvlasnik koji je u podrumu ne razumije problem onog koji je u potkrovlju, a kojem mu curi'', istaknula je Markešić.
Kako situacije nebrige za zajedničke dijelove zgrade poput krova izgleda u praksi, moglo se vidjeti u priči Provjerenog o slučaju majke Ane Radić Kristić, čiji je stan potpuno uništen zbog curenja na krov, a to je tek jedan od brojnih teških slučajeva o suživotu u stambenim zgradama o kojima je tijekom godina izvještavalo Provjereno.
Ljudi će morati shvatiti neke stvari
Jedan od problema je uvijek novac, ali neke stvari će ljudi morati shvatiti, kažu sugovornici Provjerenog. Pričuva ne može ići ispod 0,36 centa po metru četvornom, no koliko će ona stvarno iznositi ovisi o stanju zgrade. ''Bit će to možda udar jer se troškovi života povećavaju i razumljivo je da je povećanje pričuve udar na suvlasnike i građane svih gradova, ali je činjenica da su se troškovi radova toliko povećali da se ne može ništa bez kredita'', objasnila je Markešić.
Mijenjaju se omjeri potrebnih potpisa pa će za ugradnju dizala trebati umjesto sto, 51 posto suglasnosti. Kvalificiranu većinu činit će suvlasnici koji drže 80 posto udjela u vlasništvu i oni će odlučivati o promjenama namjene zajedničkih dijelova zgrade te o investicijskom održavanju. 50 posto će biti potrebno za odluke o redovitom održavanju, a za nužno 33 posto te 20 za hitne intervencije, stoji u zakonskom prijedlogu.
''Mislim da će se to u raspravi malo iskristalizirati pa će biti dovoljan potpis predstavnika suvlasnika za hitne intervencije, a po meni će veći problem biti pronaći majstora koji će doći hitno na intervenciju'', kazao je Bodul.
Dejan Bodul, Predsjednik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada
Foto:
DNEVNIK.hr
Ono čega se svi pribojavaju i o čemu se najviše govorilo jesu prekršajne odredbe. Njih bi, naime, trebali provoditi komunalni redari koji se ionako bave već s 30 različitih propisa, a nema ih ni za lijek. Zgrade su, kaže zakonodavac, ionako bile u njihovoj domeni. ''Ali nije se to baš agilno radilo i zato mi to sad direktno propisujemo kroz zakon'', kazao je Uhlir.
Koja je garancija za provedbu ovog prijedloga zakona ako ni dosada nisu kažnjavali za propisano, a sada im se nameće još, vidjet će se ako se zakon izglasa, a sigurno je da će trebati koja godina da on zaživi.
Ima i jedna dobra vijest
Nakon propisa i kazni, nešto bi građane moglo i razveseliti, naime, ako se usvoji ovaj zakon, ugradnja dizala bit će jeftinija, odnosno država će sufinancirati jednu trećinu cijene, drugu trećinu mogle bi jedinice lokalne samouprave pa bi suvlasnicima ostala treća što je velika novost jer će nedostižni liftovi možda postati dostižni.
Ključni problemi, a to su međuljudski odnosi i neimaština, ako prođe ovaj prijedlog zakona, ipak ostaju.
''Staro je pravilo da je suvlasništvo izvor svih svađa i dalje će to tako biti. I dalje će biti puno problema jer zakonodavac je napravio velik iskorak - on je pojasnio pravila igre, definirao ulogu, obveze i odgovornosti. Međutim, suvlasnici su ti koji se moraju educirati i koji moraju shvatiti da je to njihovo vlasništvo'', poručio je Bodul.
Pročitajte i ovo
energetska obnova
Želite uštedjeti? Prijavite se na natječaj: "Prošle godine od ožujka do listopada gotovo da nismo plaćali struju"
Jeftinog stanovanja više nema, kažu sugovornici Provjerenog. Ako se usvoji ovaj zakon, svaka zgrada će morati imati upravitelja i predstavnika suvlasnika, a ako ih ne izaberu, dobit će prinudnog iz redova upravitelja. Ideja je da budu prisiljeni djelovati, a ovim zakonom se omogućava i da policija dolazi na sastanke suvlasnika ako se užare šake. Koliko će sve navedeno biti provedivo, pokazat će vrijeme, no jasno je da je itekako potrebno mijenjati stvari i postaviti jasna pravila za sve.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr