Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Pregovori Vlade i socijalnih partnera vezani uz rebalans proračuna i jučer su, drugi dan zaredom, završeni bez dogovora te se nastavljaju danas, i to s prijedlogom da se na sve primitke građana, plaće i mirovine, veće od 3.000 kuna uvede tzv. krizni porez sa stopom od 5 ili 6 posto, koji bi se naplaćivao od 1. kolovoza ove do kraja iduće godine.


Krizni porez odnosio bi se na one koji imaju mirovine ili plaće veće od 3.000 kuna, a ukupno bi od tog poreza bili izuzeto oko 1,5 milijuna građana Hrvatske, izjavila je po završetku višesatnih pregovora predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Dodala je da je na jučerašnjem sastanku sa socijalnim partnerima bilo i onih koji su taj prijedlog u načelu prihvatili.

Vezani članci Premijer Albanije Edi Rama (Foto: DANNY GOHLKE/DPA/PIXSELL) Edi Rama treći put postao premijer, izglasana prva vlada u kojoj prevladavaju žene Ministar financija Zdravko Marić - 1 Marić otkrio detalje rebalansa proračuna: Prihodi se povećavaju za 3, a rashodi za 9,4 milijardi kuna

>> 'Doći će do poskupljenja rada, a time i manjeg obima posla'

Upitana je li pravedno da teret krize snose zaposleni i umirovljenici, Kosor je kazala kako misli da je puno nepravednije da ljudi ne dobiju plaće, da izgube radna mjesta i da nam dođe pomoć sa strane. ‘Mislim da bi to bilo puno nepravednije, a nepravednije bi bilo i da pokažemo i sebi i drugima da ne znamo urediti svoje financije i da polako zatvaramo neke druge projekte’, kazala je. To je prijedlog pred današnje razgovore s poslodavcima, sindikatima i umirovljenicima, a ako ga oni odbiju, ‘odnosno bez obzira što socijalni partneri odlučili, zaključak je koalicije da se nešto mora učiniti’, istaknula je Kosor.

>> 'Bolje da nam daju injekciju za eutanaziju'

Potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić kazao je da je prvotni prijedlog Vlade bio stopa kriznog poreza od 8 posto, kao i da bi se novi porez odnosio na neto plaće 850 do 900 tisuća ljudi. Ribić je rekao da su sindikati predlagali progresivno oporezivanje. Prenio je i da je Vladino objašnjenje neprihvaćanja progresivne stope veća složenost poreznog sustava, a time i veća porezna erozija. ‘Ako se nekome nešto mora smanjiti to mora biti svima u državi i utoliko ova inicijativa Vlade ima smisla, jer sve drugo, svako jednostrano zadiranje u plaće samo jednog sekora je šikaniranje 250.000 ljudi’, rekao je Ribić na upit podržava li prijedlog.

>> Želimo znati: Gdje je naš novac?

>> Milanović: 'Ovo je porez na lošu vlast'

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je pak kazao da se on na današnjem sastanku neće pojaviti, jer nema stav onih koje predstavlja. Ovo je prijedlog koji obuhvaća najveći dio plaća i mirovina i valjda trebamo nekoga pitati da li im je to prihvatljivo ili nije, istaknuo je. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak je za ‘krizni porez’ kazao da ne može biti protiv takvog, solidarnog poreza, ali da je to ekonomski vrlo loša odluka. To, objasnio je, ‘znači da vlada ne može smanjiti rashode, što bi bilo nužno u ovom trenutku, nego će udariti neki novi porez, što je još dodatni udar na konkurentnost’.

Ovakav porez predložen i drugdje, ali nije uspio

Takav je porez, kaže, uveden u Srbiji, Mađarskoj i Litvi, ali ‘nigdje nije uspio’. Znači li novi rebalans i još neke nove porezne namete, predsjednica Vlade je rekla da će se sve mjere znati do petka, da će ‘biti nekih novih propisa koji će se odnositi i na to’ te da za to treba konačnu potporu koalicijskih partnera. Najavila je da će se do petka raditi i na daljnjem smanjivanju rashodovne strane proračuna, da će se do tada znati koje će se investicije zaustaviti, što će se usporiti, a što će se odgoditi na tri-četiri godine.

>> Hrvati bijesni: 'Mi da vadimo zemlju iz krize?!'

Smanjivanje rashoda u skladu s rastom poreznog opterećenja, ali tamo gdje je to moguće bez da se napravi dodatna šteta, dodala je, bio je jedan od zahtjeva sindikata na jučerašnjem sastanku. Na pitanje boji li se socijalnih nemira, predsjednica Vlade je odgovorila kako smatra da će ipak većina građana shvatiti da je situacija iznimno teška i da je bolje dobiti ikakvu plaću ili mirovinu, makar i smanjenu, nego nikakvu. (Hina)