Domaće je domaće, to kažu baš svi kupci, no iako imamo uvjete i golem potencijal, hrane ne proizvodimo dovoljno.
Pročitajte i ovo
Prošle godine uveli hrane za više od 3 milijarde dolara. I to najviše svinjskog mesa zatim čokolade i drugih proizvoda s kakaom, a na visoko treće mjesto uvozne liste smjestili su se kruh, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi. Najviše uvozimo iz Njemačke, Italije, Mađarske, Nizozemske i Slovenije. Iz svih tih zemalja uvozimo više no prije dvije godine.
Hrvati vole kupovati hrvatsko, njemačko ali i kinesko
Uvozimo i ono što još do prije dvije godine nismo
"Konzumna jaja i jaja za preradu, znači mi 2012. apsolutno nismo imali uvoz, mi smo već sada došli do 4 milijuna eura", kazao je Goran Pajnić iz Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.
Ono što našoj prehrambenoj industriji nužno treba jesu reforme.
"Izuzetno važna zemljišna reforma, uređenje sustava potpore tržišta, ulaganje u znanje i tehnologiju, udruživanje naših poljoprivrednih proizvođača, zadruge , proizvođačke grupe, organizacije, klasteri, povećanje konkurentnosti", rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
"95% naših proizvođača zapravo imaju samo izobrazbu kroz svoj rad, oni zapravo nemaju nikakvo formalno obrazovanje i to je strašno, to je nešto gdje mi nemamo nikakve šanse", dodaje Pajnić.
Neumoljiva statistika
Hrvatski ratar ima prosječan urod od 4 do 6 tona po hektaru dok njegovi austrijski i nizozemski kolege po hektaru imaju i do 11 tona. Pšenice 4 i pol do 5 tona po hektaru dok Belgijci žanju i do 9 tona. Krave na hrvatskim farmama u prosjeku daju 4 i pol tisuće litara mlijeka na godinu, a one na Finskim i više od 8 tisuća litara.
Nema sumnje kupci žele kupovati domaće. Samo ju još treba proizvesti.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
