Galerija
Oko 20 posto parova u Hrvatskoj ima problem s neplodnošću. Neki od njih odlaze na liječenje u drugu državu jer u Hrvatskoj ne mogu dobiti donora sperme ili jajnih stanica. To je učinila i sugovornica Dnevnika Nove TV koju su snimili telefonom.
"Odlučila sam se zato što sam dobila dijagnozu neplodnosti i donacija spolnih stanica jedini je način da postanem majka. Sada sam u fazi terapije, bila sam u inozemstvu na odabiru donora i nakon terapije, ako bude uspješna otići ću drugi put na sam postupak medicinski potpomognute oplodnje", navodi u prilogu reporterke Valentine Baus.
Zakoni se razlikuju od države do države međutim, u državi u kojoj se ona liječi identitet donora nikad ne smije biti otkriven.
"Naravno, otvara različita etička pitanja, posebice etičko pitanje koje se odnosi na samo dijete, dakle ne može zbog zagarantirane anonimnosti u toj državi nikad saznati tko je njegov biološki otac - naravno ako to ikad poželi", navodi sugovornica.
U Hrvatskoj postupak nije tajan
U Hrvatskoj se spolne stanice mogu donirati, međutim nema nitko zainteresiran biti donor jer postupak nije tajan. Točnije, ako se liječenje u inozemstvu preseli u Hrvatsku, odnosno ako se omogući uvoz spolnih stanica - s 18 godina dijete će imati mogućnost doznati tko mu je biološki otac ili majka.
Pročitajte i ovo
Tako je kod nas i predviđeno zakonom, ali i u još nekim zemljama. Anonimnosti nema u Austriji, skandinavskim zemljama, Finskoj, Švedskoj, Nizozemskoj i u Velikoj Britaniji.
Profesor Krunoslav Kuna predstojnik je Klinike za ženske bolesti i porodništvo u KBC-u Sestre Milosrdnice. Kaže - na razini Hrvatske takve potrebe ima stotinjak parova na godinu.
"Što se tiče uvoza - to vam je slično kao transplantacija tkiva, to ne bi bio problem da se provodi i u Hrvatskoj", navodi.
"Priča je komplicirana"
Hoće li se to dogoditi u Hrvatskoj ili ne, potvrde iz Ministarstva zdravstva još nema. Ginekolog Boris Poljak smatra da bi trebao postojati jedan takav centar. Iz dugogodišnjeg liječničkog iskustva kaže - donor ne može biti svatko. Treba proći razne pretrage.
"Priča je komplicirana. Nije to - 'evo donijet ću ja sjeme'. To sjeme mora odgovarati biološkim karakteristikama budućega oca. Nekoga tko, a mora sličiti na tog partnera, pa ne možemo sad uvesti dansko sjeme pa oni su svi plavi, dakle mora se paziti", objasnio je.
Pročitajte i ovo
U 2022. godini HZZO je zaprimio ukupno 106 zahtjeva za medicinski pomognutu oplodnju od kojih je odobreno njih 89. A najčešće se zbog donacija jajnih stanica i sjemena šalje u Makedoniju i Češku.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
