UNDP: Hrvati jedan od najsretnijih naroda

U anketi UNDP-a provedenoj prošle godine sudjelovalo je oko 9.000 građana iz svih krajeva Hrvatske, a odgovarali su na pitanja o percepciji kvalitete vlastitog života: ekonomskoj situaciji kućanstva, kvaliteti stanovanja, zaposlenju i obrazovanju.

Pročitajte i ovo Narodi Jugoslavije Nova analiza genetskog podrijetla Srba, Hrvata, Bošnjaka i Albanaca mnogima se neće svidjeti: "Uvijek smo duboko u sebi znali" Školski praznici i novi skijaški val Brinu li Hrvate paprene cijene? Provjerili smo koliko duboko morate posegnuti u džep za skijašku avanturu i koliko košta nova oprema: "Rezervacije se uzimaju već od ljeta"

Procjena životnog zadovoljstva i osjećaj sreće najsnažnije su
povezani s visinom dohotka i stupnjem obrazovanja. Trećina građana Hrvatske nije zadovoljna svojim životnim standardom jer ima poteškoće u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Najsretniji i najzadovoljniji su građani Splitsko-dalmatinske
županije, rekla je urednica i jedna od autorica istraživanja Lidija
Japec. Oni su čak zadovoljniji i od građana koji žive u "starim"
članicama EU.

Ljudi koji žive uz more općenito se osjećaju sretnije od onih na
kontinentu, rekla je Japec dodajući kako najmanje sreće i zadovoljstva osjećaju žitelji Bjelovarsko-bilogorske županije, iako je u toj županiji najmanje napetosti među društvenim skupinama.

Iznenađujuće je da su građani Hrvatske optimistični u vezi
budućnosti, posebno ako se uzme u obzir da se trećina njih žali kako ne može podmiriti prosječne mjesečne životne potrebe, rekla je Japec.

Područja života u kojima Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a su zadovoljstvo vlastitim obrazovanjem i kvalitetom zaposlenja, osjećaj dezorijentiranosti i otuđenosti u društvu, kao i izrazito visoka percepcija napetosti između bogatih i siromašnih, koju uočava gotovo dvije trećine građana.

Rezultati ankete pokazali su da je životni standard najniži u
županijama Središnje i Istočne Hrvatske, a najviši u Istarskoj
županiji i Gradu Zagrebu.

Kada je riječ o stanovanju, više od 80 posto hrvatskih građana
vlasnici su stambenih prostora u kojima žive no to ne ukazuje nužno i na bolju kvalitetu stanovanja. Zanimljiv je i podatak da se, u odnosu na većinu zemalja EU, u Hrvatskoj svega 13 posto ispitanika osjeća nesigurno u svom susjedstvu.

U kućanstvu bez zaposlenih osoba živi čak 21 posto stanovnika u dobi od 18 do 64 godine, a najviše ih je u Požeško-slavonskoj,
Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Tri četvrtine zaposlenih osjeća se sigurno u pogledu svog zaposlenja, odnosno drže kako vjerojatno neće izgubiti posao.

Podaci o sudjelovanju u cjeloživotnom obrazovanju i osposobljavanju u Hrvatskoj govore da je tek 10 posto ispitanika u proteklih godinu dana pohađalo neki tečaj ili program osposobljavanja, što je dvostruko manje nego u članicama EU-a.

U Hrvatskoj postoji i visoki stupanj nepovjerenja u hrvatski
zdravstveni sustav - 45 posto ispitanika ima vrlo malo ili nimalo
povjerenja u sustav zdravstvenog osiguranja.