Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Otišla prva ruža Hrvatske

Umrla Savka Dabčević-Kučar

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Jedna je od najvažnijih političarki u povijesti Hrvatske, Savka Dabčević-Kučar, umrla je danas u svojoj obiteljskoj kući u 86. godini života.

Iako se politikom bavila još od 1941., kulminacija njezine političke karijere bila je od 1967 - 1971. godine. 1969. postaje predsjednicom CK SKH, a politička karijera prekinuta joj je 1. prosinca 1971. na partijskoj sjednici u Karađorđevu, izbacivanjem iz Saveza komunista i svih javnih funkcija, jer je bila jedna od vodećih ličnosti Hrvatskog proljeća, pokreta koji većina Hrvata doživljava kao uvod u nezavisnost ostvarenu 20 godina kasnije.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Predsjednik Mesić 'Savkina smrt za mene je veliki udarac jer smo bili prijatelji'

U listopadu 1990. zajedno s istomišljenicima formirala je Hrvatsku narodnu stranku (HNS). Prvi je predsjednik HNS-a, birana tajnim glasovanjem u siječnju 1991. Još dva puta izabirana je za predsjednicu stranke. U kolovozu 1992. kandidirala se za predsjednicu RH, no osvojila je svega 6 posto glasova, odnosno desetorostruko manje od Franje Tuđmana. Svojom odlukom povlači se s funkcije predsjednice HNS-a u studenom 1994. no sve do smrti ostaje počasna predsjednica stranke. Od 7. rujna 1992. do 28. studenog 1995. je bila zastupnica u Saboru, a potom se povukla iz aktivnog političkog života.

Rodila se 6. prosinca 1923. na Korčuli u obitelji Hrvata podrijetlom iz Boke Kotorske. Njezin otac Antun bio je pravnik koji je također ušao u hrvatsku povijest nakon što je 1895. sa Stjepanom Radićem i njegovim prijateljima spalio mađarsku zastavu prilikom dolaska Franje Josipa I. u Zagreb. Savka je dobila ime po liku iz pjesme Petra Preradovića, jednog od vodećih pjesnika Hrvatskog narodnog preporoda. Završila Žensku realnu gimnaziju u Splitu 1941. i bila je najmlađa maturantica. Školovanje nastavlja tek nakon rata 1945. kada upisuje tadašnju Ekonomsku višu školu (kasniji Fakultet ekonomskih znanosti). 1946. odlazi na studij u SSSR, u Lenjingrad. Tamo završava dvije godine studija koji prekida i vraća se u Zagreb u lipnju 1948. Nastavlja studij na Fakultetu ekonomskih znanosti gdje je u prosincu 1949. i diplomirala. Već početkom 1950. započinje njezina sveučilišna karijera. I pored kasnijeg velikog političkog angažmana, nikad nije prekidala predavanja i rad na fakultetu, sve do prosinca 1971., tj. osude u Karađorđevu zbog koje je prinuđena napustiti fakultet i stručni i znanstveni rad.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene