Prema zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica u Hrvatskoj one su oslobođene plaćanja poreza na priloge građana i pravnih osoba, dakle na donacije. Ne plaćaju ni porez na promet nekretninama ako je riječ o vjerskim objektima ili zemljištima za izgradnju vjerskih objekata, kao ni carinu i porez na predmete koji su donacija iz inozemstva. Pravne i fizičke osobe iz vjerskih zajednica ne plaćaju ni porez na dohodak.
Pročitajte i ovo
Neke od ovih stavki promijenit će se kad uđemo u Europsku uniju. U Ministarstvu financija kažu da vjerske zajednice ne plaćaju porez na dobit jer nisu osnovane radi ostvarivanja dobiti niti su njihovi prihodi stečeni kroz uobičajenu gospodarsku djelatnost u tržišnoj utakmici. Ako obavljaju gospodarsku djelatnost, kažu u ministarstvu, Porezna uprava im donosi rješenje prema kojemu postaju obveznici poreza na dobit.
Zbog slične situacije u Italiji Bruxelles je zatražio objašnjenje na što je reagirao i Vatikan. Crkva u Italiji posjeduje 80 tisuća zgrada u kojima su smještene bolnice, sveučilišta, muzeji i hoteli za hodočasnike. Kroz sve to ostvaruju dobit i to veliku. Hoteli u njihovu vlasništvu imaju 250 tisuća ležaja. Računa se da talijanske općine, kojima bi novac od oporezivanja crkvene dobiti trebao ići, gube čak 2 milijarde i 200 milijuna eura na godinu.
Crkva u Hrvatskoj vjerojatno ne barata ni s približno toliko novca kao njihovi talijanski kolege, no vjerski turizam i u Hrvatskoj se počeo razvijati.
Tako se nedavno pričalo o otvaranju restorana u zagrebačkoj katedrali, planiraju se organizirati i katolički tim bildinzi, a poneki samostani, kao onaj u Zaostrogu, već nude smještaj s punim pansionom za 32 eura.
Glasnogovornik Biskupske konferencije Zvonimir Ancić rekao je da je sve propisano zakonom i da nam izjavu u kameru danas nitko ne može dati. O svemu ovome htjeli smo porazgovarati i s nekim iz Ministarstva financija ili porezne uprave no u kameru nam ni oni ništa nisu mogli ili htjeli reći. Čini se da je riječ o osjetljivoj temi o kojoj će se još dugo raspravljati.
