MUP potvrdio uhićenje Gudelja u Australiji

"MUP je o Gudeljevom uhićenju obaviješten noćas, pismeno preko časnika za vezu australskog veleposlanstva", izjavio je Hini Mehun. Kazao je da će MUP o uhićenju obavijestiti Ministarstvo pravosuđa koje je nadležno za daljnji postupak.

Pročitajte i ovo Belgijske vlasti tragale za njime U Zagrebu uhićen opasni kriminalac za kojim je raspisana međunarodna tjeralica: Bio je jedan od najrizičnijih zatvorenika u Hrvatskoj Srpske nevladine organizacije: Presuda Gudelju prvi korak u razrješavanju zločina

tri vijesti o kojima se priča intervenirala policija Tučnjava u uredu đakovačkog nadbiskupa: Hranića napao nećak akcije spašavanja Potpuni kaos! Snažna oluja i poplave: Dvoje mrtvih, stanice metroa pretvorene u slapove U 35. godini Iznenada preminuo mladi HGSS-ovac: "Na njega si se uvijek mogao osloniti"

Mehun je dodao da o pojedinostima uhićenja nema saznanja.
Kako se neslužbeno doznaje, Gudelj je uhićen u utorak poslijepodne po australskom vremenu, a u srijedu je izveden pred sud, gdje je odlučeno da odluku o izručenju Hrvatskoj čeka u pritvoru, budući da je Australija pokrenula postupak izručenja.

Hrvatska je od Australije lani zatražila izručenje Antuna Gudelja, osuđenog, pa pomilovanog zbog ubojstva Josipa Reihl-Kira, Gorana Zobundžije i Milana Kneževića te pokušaja ubojstva predsjednika Mjesne zajednice Tenja Mirka Tubića 1. srpnja 1991. nedaleko Osijeka.

Gudelj je 1994. u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora. Sud je utvrdio da je toga dana 1991. Gudelj na automobil kojim su išli na pregovore o normalizaciji odnosa s pobunjenim Srbima ispalio 30 metaka iz kalašnjikova.

Nedugo nakon masakra Gudelj bježi iz Hrvatske, a njemačka policija ga hvata 1996. i izručuje Hrvatskoj. Vrhovni sud zatim ukida prvostupanjsku presudu i predmet vraća osječkom Županijskom sudu, no u svibnju 1997.

Vrhovni sud obustavlja kazneni postupak i na Gudelja primjenjuje Zakon o općem oprostu. Kao opravdanje te odluke navodi se da su ubojstva bila izravno povezana s ratnom situacijom, odnosno da ih je Gudelj počinio kao pripadnik pričuvnog sastava policije, osiguravajući policijski punkt prema Tenji kraj Osijeka.

Mjesec dana kasnije Kirova supruga Jadranka podnosi ustavnu tužbu, a državni odvjetnik zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv odluke o amnestiji. Odlučujući o tom zahtjevu Vrhovni je sud u u studenom 2000. utvrdio da nije bilo zakonskih uvjeta za pomilovanje.

Sud takvu nezakonitost samo deklarativno utvrđuje, ne mogavši dirati u sporno pravomoćno rješenje, pa se ništa ne mijenja.

Ustavni sud je u ožujku 2001. prihvatio tužbu Jadranke Reihl-Kir i ukida odluku Vrhovnoga suda o primjeni Zakona o općem oprostu.

Zahtjev za izručenjem Gudelja prvi put je u Canberru poslan krajem 2001., ali je puno vremena izgubljeno na proceduralnim pitanjima. Posljednji zahtjev za izručenjem nakon usuglašavanja pravnih pitanja između Hrvatske i Australije poslan je 17. siječnja 2006.