Udruge osoba s invaliditetom traže status udruga od posebnog interesa.
Pročitajte i ovo
'Nisu to udruge gdje upražnjavamo svoje hobije, urbanziramo slobodno vrijeme, nego naši članovi kroz njih ostvaruju svoja prava, te udruge obavljaju određene socijalne usluge. To znači da je neke stvari koje bi država trebala odrađivati i njezine institucije prebacila na udruge osoba s invaliditetom', rekao je Vojin Perić, predsjednik Saveza slijepih.
Na brojne probleme invalidi su upozorili i ministricu Bernardicu Juretić. Jedan od problema je i visina naknade za tuđu njegu i pomoć, koja pokriva troškove prouzročene inavliditetom. U Hrvatskoj je najmanja u Europi. Kod nas iznosi 46 eura, a prosjek plaće 780 eura. U Bosni i Hercegovini 200 eura, a prosjek plaće 450 eura. U susjednoj Srbiji 250 eura dok je prosjek plaće 360 eura.
Iz resornog ministarstva su obećali da će raditi na poboljšanju skrbi o osobama s invaliditetom.
Dajana je slijepa i nezaposlena, ali je radno sposobna. 'Znači nemam pravo na osobnu invalidninu, samo pravo na 350 tuđe njege i pomoći. S obzirom da je moj pas moje sredstvo kretanja i svake godine je veterinarski pregled otprilike 400 kuna, mjesečni iznos za hranu je je 400-450 kuna, a ja dobijem 350 kuna na mjesec, znači čak ni veću hrane svom psu ne mogu kupiti.', požalila se Dejana Biondić.
Andrea je oslijepila u kasnim dvadesetima. Kasnije oslijepljele osobe jedina su kategorija osoba s invaliditetom koje nemaju rehabilitaciju. 'Znate i sami kada čovjek recimo izgubi nogu da ide prvo na medicinsku rehabilitaciju iza toga i psihološku podršku i sve ono što je potrebno da bi se vratio u život. E sad kada izgubite vid nemate medicinske rehabilitacije', rekla je Andreja Veljača.
A upravo Udruge osoba s invaliditetom često pružaju najzahtjevnije usluge. 'Koje ne dobivaju na ni jednom drugom mjestu. Od pružanja socijalnih usluga, videćeg pratitelja, pomoći u ostvarenju njihovih prava i mogućnosti', dodaje Veljača.
Takve udruge nastaju iz potrebe i nužde, a ne hobija, kažu. Boje se za opstanak i zbog najavljenog usvajanja Vladine uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću. Ona bi nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva mogla uzeti 70 posto planiranih sredstava za 2016. godinu.
