Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nakon što je Ustavni sud objavio da će referendum o braku biti održan, uslijedile su reakcije protivnika njegova održavanja.


Lezbijska grupa Kontra, jedna od udruga čije je prijedloge za ocjenom ustavnosti referendumskog pitanja odbio Ustavni sud, smatra da je Ustavni sud propustio zaštititi ljudska prava jedne manjinske skupine od referenduma, a da se državne institucije skrivaju iza procedure i odbijaju se očitovati o sadržaju referendumskog pitanja kao pitanja ljudskih prava.

Vezani članci Slika nije dostupna DIP: Pozivanje članova Vlade za ili protiv referenduma je promidžba Slika nije dostupna Kampanja 'Glasam protiv!' na zagrebačkom Cvjetnom trgu

Predstavnica udruge Kontra Sanja Juras kazala je da LGBT osobe u Hrvatskoj već jesu obespravljene i tretirane kao građani drugog reda, a da Ustavni sud treba biti čuvar Ustava i ustavnih vrednota, kao što su ravnopravnost i zaštita ljudskih prava.

>> 'Dopune Ustava ne smiju utjecati na razvitak zakonskih okvira istospolne zajednice'

'Naše obitelji se ne nazivaju obiteljima i mi nemamo pravo sklapanja braka. Zbog toga, primjerice, sebi najbližu osobu ne možemo posjetiti na intenzivnoj njezi te ne možemo donijeti odluke o hitnim medicinskim slučajevima ili nasljediti zajedničku imovinu u slučaju smrti partnera ili partnerice', kazala je Juras.

Juras smatra da je referendum zapravo šikaniranje jedne manjinske društvene skupine koji ima za krajnji cilj trajno zaustaviti napredak u zaštiti ljudskih prava te skupine.

Kontra je pozvala građane i građanke kojima je stalo do poštivanja ravnopravnosti i zaštite ljudskih prava u njihovoj zemlji da izađu na referendum, glasaju protiv i učine ono što državne institucije nisu - stanu u obranu ljudskih prava. Građane pozivaju da se 30. studenoga pridruže u maršu 'Glasam protiv!'.

Željko Peratović iz Centra za građansku hrabrost ustvrdio je da je Ustavni sud postupio nezakonito i svrstao se na stranu svih institucija, poput Sabora i ranije Ministarstva uprave, koje su postupale nezakonito vezano za referendumsku inicijativu.

'Ovim postupkom otvoren je put širokoj klerikalnoj kampanji koja će postavljati i druge zahtjeve za ograničavanjem i suzbijanjem sekularne države', kazao je Peratović koji je također na Ustavnom sudu pokušao spriječiti referendum.

Udruga GONG, koja nije tražila ocjenu ustavnosti, ustvrdila je da je stav Ustavnog suda očekivan, ali razočaravajući.

Ipak, kazao je izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić, pozitivno je da je Ustavni sud istaknuo da brak i obitelj nisu istoznačnice, da odluka na referendumu ne smije utjecati na razvoj prava izvanbračnih i istospolnih zajednica te da svatko ima pravo na zaštitu svog osobnog i obiteljskog života i ljudskog dostojanstva.

Ustavni sud danas je zaključio da nema zapreka za održavanje referenduma, a odbio je tri posebna zahtjeva pojedinaca ili udruga koji su tražili ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja ili obustavu referenduma.

Tko je zatražio raspisivanje referenduma?

Raspisivanje referenduma o definiciji braka zatražila je građanska inicijativa 'U ime obitelji', koja je u tu svrhu prikupila više od 680.000 valjanih potpisa. Na referendumu bi građanima trebalo biti postavljeno pitanje sljedećeg sadržaja: Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?

Obrazlažući svoj zahtjev za referendumom, inicijativa 'U ime obitelji' navodi da 'u ovom trenutku Ustav RH ne sadrži definiciju braka te se može (pogrešno) interpretirati da se brakom smatraju i alternativne, neautentične zajednice'. Definicijom braka kao životne zajednice žene i muškarca žele 'spriječiti izjednačavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od strane istospolnih parova te nametanje izjednačavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme'.

Podršku inicijativi dali su Katolička crkva, HDZ i druge konzervativne političke stranke.

Zašto su protivnici protiv?

Protivnici ustavne definicije braka iznose više razloga kontra referenduma i uvrštavanja spomenute definicije u temeljni pravni akt RH. Jedan od češćih argumenata koji navode je da je samo referendumsko pitanje zapravo protuustavno te da otvara put diskriminaciji izvanbračnih i istospolnih zajednica.

Spominju i Obiteljski zakon, u kojemu definicija braka kao zajednice žene i muškarca već postoji, a dio protivnika navodi i 47 milijuna kuna, koliko je predviđeno da će provedba referenduma koštati porezne obveznike, kao bespotreban trošak.

Među protivnicima su predsjednik Republike, stranke vladajuće koalicije te pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. (D.M./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook