Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Rosandić je istaknula da je ranjeno 1260 maloljetne djece koji žive od osobne invalidnine. Oni su danas, kaže, odrasli ljudi sa samo nekim deklarativnim nematerijalnim pravima, primjerice, prioritetom pri zapošljavanju.


Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata i Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću apelirali su na Vladu da što hitnije donese zakon o civilnim žrtvama rata, kojim bi se na sveobuhvatan način obeštetili civili koji su stradali tijekom rata, kao i članovi obitelji ubijenih ili nestalih civila.

Vezani članci Posljednji ispraćaj doktorice Vesne Bosanac - 4 Posljednji oproštaj od heroine Domovinskog rata: Rijeka suradnika i prijatelja na ispraćaju legendarne vukovarske doktorice na vječni počinak Slika nije dostupna Documentinu prijavu ratnog zločina grupa branitelja smatra provokacijom i rušenjem države

"U Domovinskom ratu poginulo je 402 maloljetne djece, 364 ih je stradalo u direktnom bombardiranju i granatiranju, a njihove obitelji ne primaju nijednu kunu materijalne naknade. Te obitelji imale su samo pravo da im ubiju djecu", rekla je na konferenciji za novinare predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Julijana Rosandić.

Navela je da među civilima ima 33 posto stopostotnih invalida prve skupine, koji žive od osobne invalidnine 65 posto niže od braniteljske, bez dodatnih prava. Rosandić je istaknula da je ranjeno 1260 maloljetne djece koji žive od osobne invalidnine. Oni su danas, kaže, odrasli ljudi sa samo nekim deklarativnim nematerijalnim pravima, primjerice, prioritetom pri zapošljavanju.

Documenta: Izrada Registra civilnih žrtava obveza je države, a ne udruga

Invalidnina kod 70 posto invalida iznosi svega 1200 kuna, istaknula je. "To su djeca s visokim stupnjem invaliditeta koja u pravilu ne dobivaju posao ili su nesposobni za rad, a žive od 1200 kuna. Djeca koja su ostala bez roditelja, odrasli su bez materijalnih prava, roditelji, udovice, zatočene osobe...", rekla je Rosandić.

"U istom ratu ubijeni su iz istog razloga, mučeni su i bačeni u iste jame. Nakon ekshumacije iz iste grobnice, obitelj branitelja ostvarila je sve, a obitelj civila ništa. To smatram dovoljnim razlozima za donošenje zakona o civilnim žrtvama rata", poručila je Rosandić.

Voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič podsjetila je kako su godišnjim planom normativnih aktivnosti u području hrvatskog zakonodavstva za 2015. predviđene izmjene Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, te izrada Zakona o zaštiti vojnih invalida i civilnih stradalnika rata. Pozvala je Ministarstvo branitelja da organizira okrugli stol na kojem bi razgovarali o oba zakona.

Osnovana Antifašistička liga - antifašisti izrazili zabrinutost zbog razvoja događaja u Hrvatskoj

"Smatramo da je vrijeme za društvenu solidarnost koju Vlada može aktivno pokazati kroz rad Ministarstva branitelja. Riječ je o civilima, osobama koje nisu bili pripadnici niti jedne oružane postrojbe", naglasila je Teršelič.

Iz Documente smatraju da bi oba zakona trebala regulirati prava svih civilnih žrtava tako da se, između ostalog, ne ograničava rok za podnošenje zahtjeva, da se ukine imovinski/dohodovni cenzus kao ograničavajući faktor za ostvarivanje prava, te da se omogući ukidanje diskriminatornih odredbi pri priznavanju medicinske dokumentacije iz država regije.

Smatraju i da treba osnovati zakladu sa svrhom poboljšanja materijalnog i ekonomskog položaja civilnih stradalnika.

Kuća ljudskih prava: Sve manji interes javnosti za procesuiranje ratnih zločina

"Mislim da su svi rokovi za ostvarivanje prava odavno istekli, sada treba iskoristiti priliku za reguliranje prava svih civilnih žrtava jer bi trebale biti ravnopravne. To nam svima garantira Ustav, a to civilne žrtve dosad nisu imale priliku osjetiti", kazala je Teršelič.

Na konferenciji je predstavljen TV spot, nastavak kampanje "Žrtve su predugo čekale", redatelja Andreja Korovljeva i grafičke dizajnerice Barbare Blasin.

U kampanji se kroz TV spot koriste sudbine civilnih žrtava rata, želeći utjecati na odgovorne u institucijama, kako bi se promijenio odnos prema civilnim stradalnicimna i kako bi se donio sveobuhvatni paket zakonskih mjera kojima bi se žrtve obeštetile. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju