U Hrvatskoj najviše sudaca, ali i sudskih zaostataka

'Prema brojnim anketama provedenim posljednjih godina, hrvatski građani smatraju da je pravosuđe najkorumpiraniji segment društva, a takva se slika može promijeniti jedino promjenama pri imenovanju sudaca, poboljšanjem uvjeta rada sudova te povećanju transparentnosti u pravosuđu', ustvrdio je predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović.

Pročitajte i ovo "Moraju biti besprijekorni" Tko će biti novi ustavni suci? I što je s veleposlanicima koje nemamo u nizu država? "Milanović je uskratio potpis..." Prozvali ga izdajnikom Sudac im pobjegao u Bjelorusiju i zatražio azil: "Vlasti zemlju vode u rat!"

> DSV imenovao petero novih sudaca

Prema rezultatima globalnog istraživanja Transparency Internationala, korupcija ugrožava pravosuđe u mnogim dijelovima svijeta, a žrtve i optuženi zbog toga ostaju bez prava na pošteno suđenje. 

Negativne učinke korupcije u pravosuđu, smatraju u toj udruzi, praktički je nemoguće nabrojati, a protežu se od nemogućnosti suzbijanja kriminala, preko ugrožavanja gospodarskog rasta i društvenog razvoja do onemogućavanja nepristranog rješavanja sporova.

Po broju sudaca u odnosu na 100 tisuća stanovnika Hrvatska sa 44 suca znatno nadmašuje Veliku Britaniju, gdje na isti broj ljudi sude dva i pol suca te Tursku i Izrael sa sedam, odnosno devet sudaca. Petrović ističe kako prvi potez u suzbijanju pravosudne korupcije treba biti osnivanje neovisnog tijela za imenovanje sudaca koje bi se pri izboru vodilo isključivo kvalitetom, stručnošću i poštenjem kandidata. 

Pri izboru bi trebalo savjetovati i nevladine organizacije te
strukovne udruge povezane s pravosuđem.

Sudske plaće trebale bi biti adekvatne znanju, iskustvu i ocjeni rada te zaštićene od utjecaja bilo kojeg političkog tijela. Optužbe protiv sudaca trebale bi biti detaljno istražene u suradnji s neovisnim tijelima, a procesi smjena sudaca transparentni s jasno postavljenim standardima.

Istraživanje najveće svjetske antikorupcijske udruge pokazuje kako hrvatski suci, unatoč većim zaostacima, imaju veće godišnje plaće od kolega u tranzicijskim zemljama poput Češke i Rumunjske. Istovremeno pravosuđe mora redovito obavještavati javnost o svojim aktivnostima i potrošnji, a javnost treba imati pristup informacijama o zakonima, sudskim postupcima, presudama, natječajima za sudačka imenovanja te radu tužiteljstva. 

Iako tranzicijsku Češku i Rumunjsku premašuje po plaćama i broju sudaca, Hrvatska za pravosuđe ipak izdvaja manje od te dvije zemlje.

Istraživanje pokazuje da godišnji budžet pravosuđa u Rumunjskoj iznosi više od 650 milijuna dolara, u Češkoj oko 514 milijuna, dok Hrvatska na pravosuđe utroši oko 345 milijuna američkih dolara.