"Podaci Hrvatske narodne banke koja je, zbog opetovanih zahtjeva RF-a odlučila godišnje objavljivati podatke o koncentraciji štednje, pokazali su veliku nejednakost u Hrvatskoj u segmentu financijske imovine. RF je ulaskom u Sabor 2020. godine došao do podataka koje je HNB jednokratno prikupio 2014. godine, a koji pokazuju kako je 1,7 posto najbogatijih držalo preko 43 posto štednje na računima", upozorila je na konferenciji za novinare zastupnica Radničke fronte (RF) Katarina Peović.
Pročitajte i ovo
S druge strane, ističe, 1,2 milijuna ljudi na računima je imalo tek 455 kuna (60 eura), u prosjeku, a 2,3 milijuna deponenata 7900 kn (1050 eura) u prosjeku. Među najbogatijima njih 115 je imalo svaki više od 25 milijuna kuna (3,3 milijuna eura), a ukupno 7,1 milijardu kuna (947 milijuna eura), kazala je. Manipulativno godišnje objavljivanje podatka o imaginarnom 'prosječnom Hrvatu' koji na bankovnom računu ima 134 tisuća kuna (17.800 eura) služi kako bi se zamaglilo pravo stanje, smatraju u RF-u.
Ekonomist i član RF-a Hrvoje Štefan najavio je paket prijedloga koje će Radnička fronta uputiti Vladi s ciljem smanjivanja nejednakosti - kao što je progresivno oporezivanje najbogatijih i to sintetičkim tipom poreza na bogatstvo koji uključuje financijsku i nefinancijsku imovinu i porez na nasljedstvo, također progresivnog karaktera koji zahvaća naslijeđenu imovinu najbogatijih.
Pročitajte i ovo
Na taj način bi, suprotno dosadašnjim poreznim reformama koje su najviše pogodovale bogatoj manjini, najbogatiji puno više doprinosili financiranju društvenih potreba, dok bi se rasteretilo većinu, s manjim primanjima i imovinom, poručili su iz Radničke fronte.
