Hrvatska iz godine u godinu bilježi pad broja stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2010. godine gotovo sve županije - osim Međimurske, grada Zagreba i Splitske županije - imali su veći broj umrlih nego živorođenih.
Prošle su godine i te tri županije zabilježile isti trend. Cijela Hrvatska bilježi negativan prirodni prirast. Da su ovakvi podaci vrlo zabrinjavajući, upozoravaju i stručnjaci. Ako se odmah nešto ne poduzme, kažu, prijeti nam krah sustava.
Maja i njezin suprug Janko imaju dvoje djece. Rado bi, kažu, imali još, ali…
'Mislim da financijska situacija baš nije za više od dvoje djece', smatra Maja Hranilović.
Kako zaustaviti demografski slom Hrvatske?
Tako razmišlja velik broj mladih parova. Što je problem jer Hrvatska iz godine u godinu bilježi pad broja stanovnika. Sredinom prošle godine imali smo 4 255 689 stanovnika. U samo godinu dana broj stanovnika smanjio se za 11.869. Usporedbe radi, Hrvatska je u 365 dana izgubila grad veličine Knina.
'Sljedećih 30 do 40 godina Hrvatska bi mogla imati i do 500.000 stanovnika manje. Dakle, Hrvatska je ušla u prirodni pad. Ušla je u izumiranje stanovništva', objašnjava Stjepan Šterc, demograf PMF-a.
Loša demografska slika Hrvatske: Roko iz Zagreba ima formulu uspješnog obiteljskog života
Taj će se negativan trend, upozorava profesor Šterc, nastaviti. Nužno je, kaže, poduzeti hitne mjere pronatalitetne politike. Potpredsjednica Vlade pak kaže - svjesni smo problema, ali čarobnog recepta nema.
'Čak i oni koji imaju i siguran posao i imaju relativno dobru plaću nemaju više od dvoje djece. Dakle, pitanje je kako ljude, neću reći natjerati, ali motivirati da imaju veći broj djece', kaže Milanka Opačić.
Trebamo se ugledati na skandinavske zemlje
Ugledati se trebamo, kažu stručnjaci, na skandinavske zemlje.
'Oni svoju populacijsku politiku planiraju. Oni ne dozvoljavaju da im prirodni natalitet padne ispod mortaliteta', objašnjava Šterc.
'Mi smo imali obiteljsku politiku u kojoj su bile određene mjere. Dobar dio toga bilo je lijepo napisano na papiru, ali se nije izvršilo zbog toga što nije bilo financijskih sredstava', kaže Opačić.
Problem je i to što smo sve stariji. Prosječna dob Hrvata je 42 godine. To nas svrstava među najstarije nacije u Europi.
'Mi ćemo vrlo brzo doći u situaciju da će biti starih od 60 godina više nego mlađih od 19 godina. Dakle, tu se lome svi sustavi u državi', kaže Šterc.
Jer tko će nam raditi za buduće umirovljenike? Država treba radnu snagu koja će financirati mirovine. Situacija je ozbiljna - broj umirovljenika već sada se opasno približio broju zaposlenih.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Piše nutricionisticaHrana koja smanjuje CRP: Što jesti da upala prođe prirodnim putem?
-
masovna mobilizacija?Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
-
Hladno pospremioVIDEO Ante Budimir zabio Real Madridu: Kamere uhvatile reakciju Dalića i Ćorluke
