Znate li zašto slavimo Tijelovo? Ovaj blagdan svoje korijene ima i u Hrvatskoj

Devetog četvrtka nakon Uskrsa slavi se blagdan Tijelova. Tada Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak i naglašava vjersku istinu da je Isus pravi Bog i čovjek.

Pročitajte i ovo produženi vikend HAK hakiran, a na prometnicama gužve! Reporter Dnevnika Nove TV uživo: "Ovo se dogodilo u najnezgodnijem trenutku" Sve na jednom mjestu Kakvo je radno vrijeme trgovina na blagdan Tijelovo? Pogledajte kad možete u kupovinu

Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima u cijeloj Hrvatskoj. Održavaju se procesije oko crkve ili kroz središta gradova, a tijekom procesije svećenik u monstranci nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

Otkad se obilježava Tijelovo?

Obilježavanje Tijelova počelo je u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja.

Ona je puni mjesec protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje i kojom bi se častio Presveti oltarski sakrament.

Na njezinu zamolbu mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj je biskupiji uveo blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, odnosno sv. Euharistije.

Drugi važan događaj veže se uz euharistijsko čudo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik, lomeći posvećenu hostiju, zapazio da iz nje kaplje krv te se slijeva po oltaru.

Nakon toga je papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije) kako bi se svetkovina proširila na cijelu Crkvu, ali u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Korijeni i u Hrvatskoj

Sličan događaj zabilježen je i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise, pretvorbe kruha u tijelo, a vina u Isusovu krv, svećenik u kaležu ugledao pravu svježu krv.

Papa Julije II. istraživao je taj događaj i dopustio javno štovanje relikvije, što je učinio i njegov nasljednik papa Leon X.

Otad u Ludbreg dolaze vjernici iz cijelog svijeta kako bi izrazili štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava.

Narodno veselje pred kapelom

Etnografi bilježe da su nekoć stari Požežani nakon procesije pred katedralom organizirali narodno veselje za žitelje svih okolnih sela. Svirala je limena glazba, majstori na gajdama i tamburaši, dok su Požežani plesali kolo oko spomenika fra Luke Ibrišimovića Sokola.

U Dućama kod Omiša, ističu istraživači, za Tijelovo se ukrašavalo cijelo selo. Bilo je tu raznih svetih barjaka i svijeća napravljenih u obliku kruga. Tradicija se zadržala, ali se te svijeće danas pale na dan Gospe Snježne.

Zabilježeno je da se na Tijelovo u gotovo svim bračkim mjestima održavala procesija uz sudjelovanje svih mještana. Manja djeca nosila su bukete cvijeća i posipala brnistrom put kojim prolazi procesija.

Različiti nazivi

U primorskim mjestima ribari su prostirali mreže da ih svećenik blagoslovi te pratili kretanje procesije u barkama i brodovima s upaljenim svijećama i feralima.

Hrvati Tijelovo nazivaju i Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan.

U dubrovačkim krajevima i na Pelješcu Tijelovo se naziva Korosante prema talijanizmu Corpo Santo, što znači Sveto Tijelo.