Obavijesti Video Pretražite Navigacija
MARIĆ: MORAMO BITI SPREMNI NA SVE

Ovakvu inflaciju nismo imali godinama: Pogledajte što je najviše poskupjelo

Porast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju nastavljen je i u svibnju. Zabilježen je dvoznamenkasti rast, a ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić situaciju je ocijenio kompleksnom i da će se nove mjere za ublažavanje njenih efekata donositi ovisno o razvoju situacije i mogućnostima.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2022. u odnosu na travanj 2022. u prosjeku su više za 1,4 posto, dok su u odnosu na svibanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku više za 10,8 posto, a u godišnjem prosjeku više su za 5,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

Inače, stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da je gotova ''inflacijska uspavanka'', naime, riječ je o najvišoj stopi u razdoblju makroekonomske stabilnosti u kojem se nalazimo od kraja 1993. godine. Tada je Stabilizacijskim programom oborena mjesečna stopa inflacije koja je, primjerice, u listopadu 1993. iznosila 37,8 posto.

''Od siječnja do svibnja vidimo trendove povećanja inflacije, za drugu polovicu godine nije lako predviđati. I Europska središnja banka je najavila povećanje referentnih kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova u srpnju te da će vjerojatno u rujnu ponovno ići s dizanjem kamatnih stopa, što ovisi o inflaciji'', kazao je ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade.

Hoće li država donijeti novi paket mjera, pitali su ga novinari, a on je kazao da to ovisi o razvoju situacije i mogućnostima koje imamo: ''Postoji puno inicijativa. Sve uzimamo u obzir, ali moramo gledati i širu sliku. Pratimo i što rade druge zemlje. Neki pozivaju na daljnje odgovore, a neki ukazuju i na neki način smirivanje takve vrste pritisaka''.

Marić će sudjelovati na sastanku Vijeća ministara u Luksemburgu gdje je glavnina rasprave biti posvećena upravo inflaciji.

Govoreći o rastu kredita, istaknuo je da međunarodna tržišta prolaze turbulentnu fazu i podsjetio na tajming izdavanja međunarodne obevznice: ''Prije dva mjeseca odabrali smo najbolji mogući trenutak za njezino izdavanje. Govorimo o razdoblju od dva mjeseca. Danas je referentna kamatna stopa povećana za 1,1 postotni bod što bi bilo na godišnjoj razini 12,5 milijuna eura ako je riječ o jednom postotnom bodu''.

''Napravili smo dobar posao vezano uz fiksne kamate, a oni koji imaju varijabilne kamate, bez obzira na ovakve trendove koji idu prema povećanju kamatnih stopa, ta dinamika nije toliko značajna'', smatra Marić, koji je poručio i da ovu temu, iako to neki nastoje, ne želi povezivati s problemom švicarskih franaka.

''Učinjene su neke dobre stvari u ljepšim vremenima, ali ne možemo reći da smo se u potpunosti zaštitili... U ovakvim okolnostima treba biti odgovoran, ali hladne glave. Trebamo sagledati cjelokupnu situaciju'', poručio je Marić.

Svi oni koji imaju fiksirane kamate na postojeće kredite "de facto" su  zaštićeni, kazao je.

Govoreći o tome kada očekuje rezultat od povećanja referentne kamatne stope, podsjetio je da je sigurno da su mjere monetarnih središnjih banaka u smislu povećavanja kamatnih stopa jedan od glavnih alata u borbi protiv efekata inflacije. No, tu treba biti oprezan jer je uz to jako važno osigurati i normalno funkcioniranje gospodarstva, uz opskrbne lance do razine zaposlenosti, razine BDP-a i gospodarske aktivnosti.

''Moramo biti spremni na sve. ECB i američke Federalne rezerve donijeli su odluku, ali i otvorili prostor za sljedeću odluku ovisno o kretanju cijena'', kazao je i opetovao da sve ima svoj kraj pa tako i ova situacija i razdoblje povijesno niskih referentnih kamatnih stopa.

''Vidimo što se geopolitički i geostrateški događa u svijetu. Kako možemo bilo što prejudicirati? Hrvatskoj je jasno na što treba staviti naglasak - hrana, energetika, kvalitetan zdravstveni sustav, ono što vas čini otpornijima na bilo koju krizu'', poručio je i dodao da je mjera snižavanja PDV-a na hranu bila osmišljena i čuvana za proces uvođenja eura, no morala je biti aktivirana ranije jer su inflatorni pritisci neusporedivo veći od onoga što će euro donijeti.

Pogledajte kako su rasle cijene

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,0 posto, Hrana i bezalkoholna pića, za 15,2 posto, Restorani i hoteli, za 12,1 posto, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 11,7 posto, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,2 posto, Odjeća i obuća, za 8,9 posto, Rekreacija i kultura, za 6,6 posto, te Razna dobra i usluge, za 6,2 posto.

Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama Hrana i bezalkoholna pića (+3,94 postotna boda), Prijevoz (+2,80 postotnih bodova), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,55 postotnih bodova) te Odjeća i obuća (+0,52 postotna boda).

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Prijevoz, za 3,0 posto, (doprinos porastu od +0,44 postotna boda, više cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva), Hrana i bezalkoholna pića, za 2,1 posto, (+0,54 postotna boda), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 1,5 posto, (+0,09 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 1,4 posto, (+0,07 postotnih bodova), Odjeća i obuća te Restorani i hoteli, po svakoj skupini za 1,1 posto, (Odjeća i obuća, +0,06 postotnih bodova, te Restorani i hoteli, +0,05 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 0,8 posto, (+0,05 postotnih bodova) te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 0,5 posto, (+0,08 postotnih bodova).

Pročitajte i ovo Bundestag jako gospodarstvo na koljenima Najjača europska ekonomija u šoku: Očekuje ih dvostruko veća inflacija od očekivane i povratak u stanje iz 80-ih
Pročitajte i ovo Ilustracija Udar inflacije Crne prognoze hrvatskog saborskog zastupnika: "Litra ulja će sljedeće godine biti između 35 i 40 kuna"

Marić: Skuplji smještaj u hotelu nisam tražio, to me ne dovodi u zavisnost

Govoreći o boravku u hotelu Bellevue na Malom Lošinju u lipnju 2019., o čemu je predmet otvorilo i Povjerenstvo za sukob interesa, Marić je pojasnio da je za cijenu prethodne rezervacije, a po dolasku na odmor, dobio višu, ujedno i skuplju kategoriju smještaja.

Na računu, koji Marić posjeduje, piše ona cijena koja je bila pri rezervaciji, a Povjerenstvu će, ukoliko bude potrebno, dostaviti sve potrebne informacije i podatke.

Marić je istaknuo da od hotela nije ništa tražio niti na njihovu odluku na bilo koji način utjecao, pri čemu ga činjenica da je došlo do "unaprjeđenja smještajne jedinice" ne dovodi u bilo kakvu zavisnost prema tom hotelu, koji je inače u vlasništvu tvrtke Jadranka d.d.

Na konstataciju novinara da je riječ o nedopuštenom daru, Marić je rekao da ćemo "vidjeti što će Povjerenstvo o tome reći".

Marić je ponovio i da su krediti HBOR-a prema grupaciji Jadranka odobravani prije njegovog mandata predsjednika Nadzornog odbora HBOR-a, dodajući i da ta kompanija po tom pitanju uredno servisira svoje obaveze.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene