Na tri hektara vinograda u Međimurju obitelj Hažić uzgaja bijele sorte pušipel, sauvignon, graševinu i traminac. Od sadnje do punjenja u bocu sve rade sami, a kvaliteta im je, kažu, prioritet.
Tatjana Hažić, vinarka iz Svetog Martina na Muri, ističe da je iznimno važno održati najvišu razinu kvalitete kako bi, uz veliku konkurenciju, pronašli svoje mjesto na tržištu.
No tržište vina suočeno je s brojnim nepravilnostima. Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata prošle je godine provela 276 kontrola vina. Uzorkovana su ukupno 73 vina – 51 zbog provjere kvalitete, a 22 zbog sumnje na patvorenje.
Nepravilnosti su utvrđene u 12 uzoraka, i to zbog pogrešno navedenog udjela alkohola, prevelike kiselosti ili lošije kvalitete. U tri slučaja potvrđeno je patvorenje – utvrđena je prisutnost vode i šećera koji ne potječu iz grožđa.
Profesorica s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Ana Jeromel, pojašnjava da se nepravilnosti često mogu otkriti već fizikalno-kemijskom analizom. Ako je u godini u kojoj je prosječni udio etanola 12 do 13 posto izmjereno svega 7 ili 8 posto, uz prenizak sadržaj suhog ekstrakta i pepela, to upućuje na lošu sirovinu ili nedopuštena poboljšanja.
Građani su, kažu, svjesni mogućih prevara pa kupuju opreznije, iako je nekima i dalje presudna cijena. Dok jedni vino radije kupuju izravno od vinara, drugi priznaju da biraju najjeftinije opcije.
Više pogledajte u videoprilogu Elvire Gašparović.
