Sudeći po broju policijsko-uskočkih akcija borba protiv korupcije doživjela je uzlet, no 2009. uvelike je obilježio slučaj koji nije bio povezan s korupcijom, a to je suđenje saborskom zastupniku Branimiru Glavašu za ratne zločine nad srpskim civilima u Osijeku 1991. u slučajevima nazvanim 'garaža' i 'selotejp'.
Pročitajte i ovo
Glavaš, Zagorec, Hrastov
Suđenje je završilo u početku svibnja nepravomoćnom presudom kojom je Glavaš osuđen na deset godina zatvora zbog nezakonitih uhićenja, zlostavljanja i likvidacija osječkih Srba u garažama Sekretarijata za narodnu obranu i na obali Drave. Petero suoptuženika dobilo je od pet do osam godina zatvora. No na objavi presude Glavaš se nije pojavio, što po zakonu nije ni bio dužan, a njegove stranačke kolege iz HDSSB-a novinarima su podijelili njegovu petominutnu videoporuku u kojoj je rekao da je postupak protiv njega politički montiran te da je po nalogu tadašnjeg premijera Ive Sanadera bez razloga dva puta uhićen, ali da mu treći put to zadovoljstvo neće priuštiti. Sanader je idući dan, kad se otkrilo da je Glavaš pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, izjavio da se izvršna vlast nije upletala u sudski postupak, ali da se sudstvo, s obzirom na termin izricanja presude, izravno uključilo u predizbornu kampanju pred lokalne izbore.
Bijeg Glavaša u BiH, čije je državljanstvo na temelju podrijetla dobio niti pola godine prije presude, aktualizirao je problem zlouporabe dvostrukog državljanstva. Naime, ni Hrvatska ni BiH ne izručuju svoje državljane, a tu činjenicu do sada je, po podatcima hrvatske policije, iskoristilo 46 odbjeglih osuđenika koji se kriju u BiH, među kojima su uz Glavaša najpoznatiji riječki liječnik Ognjen Šimić te kontroverzni poduzetnici Dražen Golemović i Jozo Ćurković. Po podatcima sudova u BiH, u Hrvatskoj je, pak, utočište našlo 106 osoba osuđenih u susjednoj državi. Sudski predmeti 'garaža' i 'selotejp' sada su u rukama vrhovnih sudaca koji moraju donijeti konačan pravorijek. Tako je i sa slučajem umirovljenog generala Vladimira Zagorca koji je u početku ožujka nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti, odnosno jer je 2000., odlazeći s dužnosti pomoćnika ministra obrane, iz sefa ministarstva odnio torbe s draguljima vrijednima oko pet milijuna američkih dolara.
Ove se godine nastavio i jedan od najdužih sudskih predmeta od samostalnosti Hrvatske - slučaj "Koranski most". Nakon tri oslobađajuće presude karlovačkoga Županijskog suda Vrhovni je sud u početku svibnja bivšega policijskog specijalca Mihajla Hrastova osudio na osam godina zatvora zbog ubojstva 13 i ranjavanja dvojice zarobljenih neprijateljskih vojnika na Koranskome mostu u rujnu 1991. Da bi donio odluku, sud je, suprotno uobičajenoj praksi, održao raspravu na kojoj je saslušao svjedoke i vještake.
Pojačano protiv korupcije
'Inflaciju' tzv. uskočkih predmeta ove godine otvorile su tri optužnice proizišle iz prošlogodišnje akcije 'Indeks' usmjerene na korupciju na zagrebačkom Prometnom i Ekonomskom fakultetu. Za primanje i davanje mita, protuzakonito posredovanje i zlouporabe položaja i ovlasti tim se optužnicama tereti 70-ak osoba, među kojima i više od 20 profesora, od kojih je, pak, javnosti najpoznatija bivša predsjednica saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Deša Mlikotin-Tomić. Potkraj svibnja "pala" je i prva nepravomoćna presuda kojom su u slučaju 'Indeks 1' bivši prodekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Dragan Badanjak i glavni posrednik Mladen Budor, zbog nezakonitih upisa studenata na fakultet, osuđeni na dvije i pol, odnosno godinu i pol dana zatvora. Ostali optuženici osuđeni su na uvjetne zatvorske kazne.
Razvikana antikorupcijska akcija 'Maestro' u veljači je doživjela prvi neuspjeh jer je sud bivšeg potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Ivana Gotovca i poduzetnika Svjetlana Stanića u tzv. slučaju Mali maestro nepravomoćno oslobodio optužbe za primanje i davanje mita te zlouporabu položaja i ovlasti, odnosno poticanje na te zlouporabe. Slučaj Veliki maestro za USKOK je prošao puno bolje jer su sredinom svibnja bivši potpredsjednici HFP-a Josip Matanović i Robert Peša nepravomoćno osuđeni na 11, odnosno dvije godine zatvora. Još četvero suoptuženika dobilo je od 15 mjeseci do tri godine zatvora, a dvojica su oslobođena.
No u tom je slučaju i izvan sudnice zagrebačkoga Županijskog suda donesena jedna važna odluka. Naime, prihvativši tužbu optuženog Peše, koji se žalio na pritvaranje i nehumane uvjete u pritvoru u kojem je bio više od 20 mjeseci, Ustavni je sud naložio vladi da najkasnije u roku od pet godina prostore zagrebačkog zatvora u Remetincu prilagodi standardima Vijeća Europe i praksi Europskog suda za ljudska prava koji za pritvorenike i zatvorenike neće biti ponižavajući.
U početku godine podignuta je optužnica u slučaju 'Gruntovec', u kojemu se za korupciju u zagrebačkoj i zaprešićkoj gruntovnici tereti 28 osoba, zatim optužnica u slučaju ' Dijagnoza 1', u kojoj se devet osoba tereti da su većem broju osoba omogućile statuse ratnih invalida, a u akciji 'Dubai' uhićena su dvojica zagrebačkih poreznika Zdravko Markač i Ranko Vukoja te financijski inspektor Željko Sičaja. U početku studenoga Markač je osuđen na četiri, Vukoja na godinu i pol, a Sičaja na šest mjeseci zatvora. Tom nepravomoćnom presudom prvi put su primijenjene nove zakonske odredbe "o proširenu oduzimanju imovine" pa su Markaču, uz iznos primljena mita, oduzete i 3,5 milijuna kuna vrijedne nekretnine, podrijetlo kojih nije mogao dokazati.
USKOK i policija su u svibnju u akciji Ipsilon uhitili šest osoba, među kojima i kontroveznog poduzetnika Dražena Golemovića, graditelja nekoliko desetaka luksuznih vila u okolici Poreča i vjenčanog kuma ubijenog 'kralja poker aparata' Vjeke Sliška. Četiri godine nakon prvoga javnog spominjanja 'afere kamioni' i višemjesečne istrage USKOK je potkraj listopada podigao optužnicu protiv bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića i njegova pomoćnika u MORH-u Ive Bačića, koje tereti da su zlouporabom položaja i ovlasti pri kupnji vojnih kamiona 2004. oštetili državni proračun za više od 10,2 milijuna kuna. Posljednje tromjesječje ponudilo je dvije velike uskočko-policijske akcije 'Menadžer' i 'Nesklad'.
U prvoj je uhićeno šestero menadžera za koje se sumnja da su se udružili u kriminalnu skupinu koja je zlouporabom položaja i ovlasti, odnosno raznim novčanim transakcijama novcem 'Podravke' nezakonito pokušala doći do većinskog paketa dionica te prehrambene tvrtke. Iza rešetaka su završili bivši predsjednik Uprave i Nadzornog odbora koprivničke prehrambene tvrtke Darko Marinac, predsjednik uprave Zdravko Šestak, dvojica članova uprave Saša Romac i Josip Pavlović, suvlasnik varaždinske Fima Grupe Milan Horvat i direktor splitske tvrtke SMS-a Srđan Mladinić.
U akciji 'Nesklad' uhićena su petorica osumnjičenih za zlouporabe u Hrvatskim autocestama (HAC). Bivšeg predsjednika i člana Uprave HAC-a Juricu Prskala i Marija Lovrinčevića, direktora sektora građenja HAC-a Gorana Legca i glavnog inženjera na tunelima Željka Kandžiju te direktora Skladgradnje Slavena Žužula tereti se da su toj tvrtki iz Imotskog namjestili posao bojenja tunela Mala Kapela i Sveti Rok i pritom oštetili HAC za 22 milijuna kuna. Najveći broj slučajeva koje je pokrenuo USKOK još je u fazi istrage, a očekuje se da će pred prvostupanjske sudove doći u idućoj godini kada će se, po najavama nadležnih institucija, nastaviti 'nulta tolerancija' i bespoštedna borba protiv, kako upozorava vlast, ali i oporba, raka rane hrvatskog društva. (Hina)
