Strani radnici jeftiniji su i 30 posto, no cijena im je zapravo puno veća: Stručnjak uputio apel vladajućima

Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku, u gotovo sve sektore, a posebice u građevinarstvo, koje od 2015. godine bilježi stalni godišnji porast stranih radnika. Samo su prošle godine u gospodarstvu izdane 172.000 dozvola za strane radnike, od čega ih je u graditeljstvu bilo oko 69.000, što je 40 posto ukupnog broja.

Prognoze za ovu godinu pokazuju da će broj dozvola premašiti 210.000, a u graditeljstvu će ih biti više od 85.000. Do 2023. godine, najviše stranih radnika dolazilo je iz susjedne Bosne i Hercegovine, no u 2023. godini prvi put su najbrojniji zaposlenici iz Nepala. Slijede ih BiH, Srbija, Indija i Filipini.

Pročitajte i ovo Šok u Francuskoj Potop desnice na izborima - ljevičarski savez relativni pobjednik, nasljednik Le Pen žestoko napao: "To je savez nečasnih"

Pročitajte i ovo Tisuće prosvjednika U ovom europskom gradu goste polijevaju vodom u restoranima: "Turisti, idite kući!"

Veći trošak od uštede

"Što se tiče građevinarstva, oni su nominalno jeftiniji, otprilike 30 posto, dakle njihove bruto plaće na platnoj su listi za taj iznos manje", objašnjava Saša Perko, direktor u DOMinvest grupi, no naglašava kako ne treba zaboraviti sve ostale troškove koje poslodavci moraju platiti.

"Neki od troškova su jednokratni trošak kod regrutacije, primjerice agencijska naknada, trošak vize te vlastitog osoblja koje mora ishoditi tu vizu, što je proces koji često traje čak šest do devet mjeseci. Zatim dolaze i mjesečni troškovi - troškovi prehrane, stanovanja i prijevoza, a najveći i najznačajniji su troškovi edukacije i tzv. oportunitetni trošak vrlo niske produktivnosti stranih radnika koja je u početku četiri do pet puta niža od domaćeg radnika", ističe Perko i navodi kako je prema toj računici prosječni strani radnik profitabilan tek nakon 24 do 30 mjeseci rada na našem tržištu.

"Dakle, građevinska firma mora više od dvije godine financirati edukaciju takvih radnika, nadajući se da će nakon tog vremena oni postati profitabilni", naglašava.

Apsurd je, dodaje Perko, da uvozimo radnu snagu ako nam je to skuplje. "Brojke govore da su strani radnici ukupno 30 posto skuplji od domaćih, a ono što se s druge strane događa jest da 80 posto njih odlazi. Kamo? Ponekad nitko ne zna jer samo nestanu, a takvih je čak 10 do 20 posto", ističe Perko. Ostali odlaze u razvijenije zapadne zemlje, nakon što su kod nas stekli znanje i iskustvo, asimilirali su se u našu kulturu i u životopisu mogu navesti da su radili u EU-u.

Pročitajte i ovo Afera Mreža TV Podignuta optužnica protiv bivšeg savjetnika ministra: Evo kako se izvlačio novac iz TV postaje

Pročitajte i ovo prevarili regulatore Boeing priznao krivnju za prijevaru zbog smrtonosnih nesreća u kojima je poginulo 346 ljudi

Rješenje u prekvalifikacijama

Iako se čini nelogičnim da građevinske firme zapošljavaju strane radnike ako su im oni skuplji, alternativa ne postoji jer trenutačno na tržištu nedostaje stručne radne snage, objašnjava Perko.

"Istina je jasna. Da nemamo stranu radnu snagu, vjerojatno bi došlo do kraha tržišta. Kapaciteti koje imaju građevinske firme jednostavno ne bi mogli zadovoljiti potražnju za građevinskim radovima. Cijene bi otišle u nebo", upozorava Perko, koji poziva institucije da prepoznaju razinu problema te stave naglasak na obrazovanje mladih i upis u obrtnička zanimanja.

"Strani radnici trenutačno igraju ključnu ulogu jer jednostavno nema dovoljno domaćih radnika. Dolazimo do apsurdnog podatka da u građevinarstvu nedostaje 30.000 radnika, dok je istovremeno na burzi rada registrirano oko 100.000 nezaposlenih. Vjerujem da postoji još barem toliko onih koji nisu prijavljeni na HZZ. Kada bi se barem polovica tih ljudi nekako motivirala da se educiraju, prekvalificiraju ili osposobe za neka od obrtničkih zanimanja, vjerujem da bi pritisak na tržište rada bio znatno manji", zaključuje magistar inženjer građevinarstva Saša Perko.